Zbog političkih sporenja Bosna i Hercegovina nalazi su u apsurdnoj situaciji da ima novac za borbu s posljedicama pandemije koronavirusa, ali ga ne može koristiti.
To se prvenstveno i za sada odnosi na kreditna sredstva Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) koja su doznačena BiH, ali još uvijek zapravo stoje blokirana na računu Centralne banke jer nema političkog dogovora o načinu raspodjele, piše Večernji list BiH.
Što će sve ojačati mjere
Dok toga ne bude, odobrenih 330 milijuna eura neće biti doznačeno entitetima. Federaciji BiH treba pripasti 62 posto, Republici Srpskoj 38 posto, a usuglašeno je da će svaki entitet distribuirati 0,5 posto od svog dijela Distriktu Brčko. Ovo jest najveći, ali nije jedini iznos glede čije raspodjele i utroška bi moglo biti problema u idućem razdoblju. Upitno je kako će se dijeliti i neka proračunska sredstva u Federaciji koja su planirana za saniranje ekonomskih posljedica pandemije.
Dobra vijest je da je Europska unija obećala financijsku pomoć Bosni i Hercegovini u iznosu od 250 milijuna eura. No, čeka se potvrda Europskog parlamenta kako bi ta sredstva bila doznačena, a onda bi se moglo više znati i o eventualnoj raspodjeli unutar BiH. Slično je i s velikim paketom pomoći zemalja EU-a zapadnom Balkanu u ukupnom iznosu od 3,3 milijarde eura. Ta pomoć najavljena je na zagrebačkom summitu “EU - zapadni Balkan” i BiH bi trebala dobiti značajan dio tog financijskog kolača.
Značajan udjel u ovom paketu pomoći imaju kreditna sredstva Europske investicijske banke (EIB), oko 1,7 milijardi eura. Kako je najavljeno, zdravstveni sustavi u državama regije, kao i mala i srednja poduzeća, bit će glavni korisnici ovog paketa podrške EU-a. Mjere će dodatno ojačati i bankarski sektor u regiji i omogućiti tehničku pomoć za pripremu i provedbu razvojnih projekata i privlačenje dodatnih investicija. Sve ovo odnosi se i na BiH kao jednog od korisnika sredstava.
Poduzeća
Dakle, kako sada stvari stoje, BiH će imati sasvim dovoljno bespovratnih i kreditnih sredstava, samo je pitanje hoće li politika naći način za raspodijeliti novac sukladno stvarnim potrebama na terenu. Najveće posljedice pandemije su na županijama jer upravo one imaju ustavnu nadležnost u oblasti zdravstva i zapošljavanja. U tim dvjema oblastima su i najveći problemi te najveća potreba za financijskim injekcijama. Pomoć malim i srednjim poduzećima također mora biti koordinirana između entitetske i županijske vlasti. Županije poručuju kako ne mogu same iznijeti ovu krizu jer su i same zabilježile pad prihoda od početka pandemije. Neke od njih imaju problema osigurati i osnovno funkcioniranje, pa o pomoći zdravstvenom, socijalnom i ekonomskom sektoru ni ne razmišljaju bez doznačavanja značajnih sredstava iz kreditnih linija i grantova koje će dobiti ili je već dobila država Bosna i Hercegovina. Nije tajna da bošnjačka strana inzistira na što centraliziranijem upravljanju financijskim sredstvima, dok se hrvatska strana zalaže da se što više novca doznači županijama da bi se na odgovarajući način suočile s posljedicama pandemije.
