Govoreći o preprekama za imenovanje Cikotića za ministra sigurnosti BiH zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto istaknula je kako je on bio zapovjednik u gradu u kojemu je ubijen veliki broj Hrvata, u kojem su bili zatočeni, a brojni prognani.
"U ljeto 1993. s područja Bugojna protjerano je 15 000 Hrvata, od ukupno 16 500 koliko ih je bilo po popisu stanovništva 1991. godine, 1 060 civila i zarobljenih vojnika prošlo je strahote logora. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine u Bugoju živi svega 5.767 Hrvata, stoga, ne samo da su Hrvati iz Bugojna protjerani nego je i jasno, kada se usporede podatci dva popisa, da im je povratak nakon rata onemogućen. Javlja Večernji list BiH.
Dok mi ovdje raspravljamo o imenovanju gospodina Cikotića za državnog ministra sigurnosti članovi obitelji nestalih i ubijenih Hrvata Bugojna iščekuju ekshumaciju posmrtnih ostataka koji su nedavno otkriveni prilikom izvođenja građevinskih radova na privatnoj parceli na lokaciji Rostovo iznad Bugojna. Inače, bugojanski Hrvati već 27 godina tvrde kako je plato Rostova mjesto na kojem su posljednji put viđena 23 nestala pripadnika HVO-a koji su pali u zarobljeništvo ARBiH i koji su odvedeni u nepoznatom smjeru. Tijela njih 19 još uvijek nisu pronađena. Ne možemo, a ne biti emotivni kad govorimo o ovakvim stvarima. Ne možete ne reći da u ovom slučaju imenovanje Cikotića za ministra sigurnosti nije dosipanje soli na ranu Hrvatima. Imenovanje ovakvih osoba, koje se vežu za progone, mučenja ili počinjenja bilo kojih kaznenih djela na odgovorne duznosti u BiH ne bi trebao biti interes BiH ako želi biti pravna država u kojoj vlada vladavina prava i koja je domovina tri konstitutivna naroda koja u njoj žive. Zbog svega ovoga imenovanje Cikotića je za nas neprihvatljivo", rekla je zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto.
