Prije godinu dana, prilikom razgovora s uglednim profesorom i demografom podrijetlom iz BiH dr. Tadom Jurićem, konstatirali smo kako se većina iseljenika ne osjeća strancima u državama u kojima žive, prvenstveno u Njemačkoj, i neće se vratiti jer su etablirani u svom poslu. Također smo ustvrdili i da njihova djeca države u kojima su rođena smatraju svojom domovinom, piše Večernji list BiH.

Dr. Jurić na to je odgovorio: “Točno, to je tako u mirnodopskim prilikama. Međutim, u slučaju krize Nijemci će vam napomenuti da vi niste Nijemac, čak iako biste to željeli biti”.

Osudili prijedlog

Danas se osjećaju prave posljedice krize, a analitičari se ne libe istaknuti kako će biti još i gore. Već se počelo raspravljati i o strancima koji rade u toj zemlji, napose o onima iz BiH. Čak je i AfD predložio u Bundestagu da se ukine pravilo za zapadni Balkan za dovođenje nekvalificirane radne snage u Njemačku, a jedina sreća je da su ostale stranke, one koje imaju većinu, osudile njihov prijedlog. “Maske su pale jer se crno na bijelo ovdje pokazuje da je AfD protiv bilo kakvog useljavanja, čak i kada je ono neosporno u korist njemačkog gospodarstva. Njima nije do pravila o useljavanju, nego da iskale svoje osjećaje prema državljanima BiH ili drugim ljudima s tog područja i to treba jasno reći”, rekao je Johannes Fogel iz njemačkih liberala. Neki su već iskazali sumnje u iskrenost nekih njemačkih političara za koje se smatra da podržavaju radnike s Balkana samo zato jer su jeftiniji u odnosu na Nijemce. “Zaposleni stranci u Njemačkoj zarađuju puno manje od domaćih državljana, pokazuje statistika Savezne agencije za rad. Dok su njemački državljani u prošloj godini imali mjesečni srednji prihod od 3509 eura bruto – dakle, prije plaćanja poreza i doprinosa – kod stranaca ta je vrijednost bila 2614 eura. To je za 895 eura ili za četvrtinu manje”, stoji u jednoj od posljednjih analiza Deutsche Wellea o ovoj temi. Razlike su se u plaćama za strance povećale u odnosu na razdoblje od prije jednog desetljeća, dalje se navodi. Iz Instituta za istraživanje tržišta rada pri Agenciji za rad pravdaju gornje informacije time da su ljudi koji su se tek doselili u Njemačku na početku karijere i kako će njihove plaće tijekom karijere značajno porasti. Razlike se, smatraju u vladi u Berlinu, mogu smanjiti zakonski propisanom minimalnom plaćom koja postoji nekoliko godina te poticanjem da se stranci usavršavaju u Njemačkoj.

Prednost domaćima

Još jedan od zastupnika koji se usprotivio prijedlogu da se zabrani dolazak radnika iz Bosne i Hercegovine i okružja u Njemačku, te se založio i za jednake plaće strancima kao i onima koji su državljani te zemlje, jest i Max Straubinger, zastupnik bavarskog CSU-a. A Danijela Kolbe iz SPD-a je, “rušeći” ovaj prijedlog, objasnila kako sadašnje pravilo sadrži odredbu o prednosti za domaće radnike i da radnici odavde nikome ne čine problem.

Zasad je sigurno da radnicima iz BiH vrata Njemačke nisu zatvorena. Naprotiv, i u njemačkoj građevinskoj oblasti istaknuli su kako bi bez ovdašnjih radnika građevinski biznis bio u krizi. Ako se kriza, koja je počela iz zdravstvenog sektora, uskoro normalizira, o ovim stvarima prestat će se i raspravljati, ali ako se nastavi, onda bi zahtjeva poput ovog iz radikalnog AfD-a moglo biti još.