U posljednje vrijeme vlasti upozoravaju na pogoršanu epidemiološku situaciju i moguće restriktivnije mjere, no, kao ni prethodnih godinu dana, u BiH nema dovoljno detaljnih analiza uzroka loše situacije. Pretpostavlja se kako bi ovaj put uzrok mogli biti novi sojevi, piše Večernji list BiH.
Teufik Goletić, voditelj laboratorija Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, u kojem se provodi sekvencioniranje virusa, izvijestio je o 10 različitih genetičkih linija koje su pronašli, od čega su prepoznata dva soja - britanski i tzv. češki soj koronavirusa. Osim tih nekoliko potvrđenih analiza o prisutnosti tih virusa u Bosni i Hercegovini, postoje i drugi pokazatelji kako mutirani virusi cirkuliraju i u BiH. Goletić objašnjava kako je upravo to brže širenje virusa karakteristika i britanskog, a i “češkog” soja, piše Klix.ba.
Kad počinje distribucija
- Ne može se isključiti da upravo novi soj nije trenutačno na sceni, pogotovo ako vidimo kako imamo vrlo čudne rezultate PCR testova koji se inače standardno koriste za detekciju. Sada dijagnosticiramo viruse koji se u bitno većoj mjeri repliciraju, što se bilježi niskim CT vrijednostima. To su karakteristike sojeva koje smo spominjali. Mislim kako je vrlo vjerojatno to komplementarno djelovanje dvaju sojeva - objasnio je.
Ti pokazatelji prisutnosti novih sojeva koronavirusa nisu dovoljni kako bi se sa sigurnošću utvrdila značajna prisutnost. To bi moglo biti utvrđeno jedino velikim brojem sekvencioniranja uzoraka virusa, što u ovom trenutku, zbog nedostatka financija, nije moguće.
- Kako bih dao precizan broj, moram imati dovoljan broj uzoraka. Mi smo do sada sekvencionirali vrlo ograničen broj uzoraka, konkretno, 32 sekvence smo do sada uradili i unutar njih pronašli 10 različitih genetičkih linija, od kojih se njih pet 100 posto podudara s britanskim sojem - rekao je Goletić.
No, ono što predstavlja najveći problem je to što cjepivo još uvijek nije stiglo. Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite RS-a izdalo je odluku kojom je odobren uvoz 20.000 doza cjepiva protiv koronavirusa Sputnjik V, javlja Srna. Pozitivnu nadu stvorila je i vijest kako će Europska unija zemljama zapadnog Balkana donirati milijun doza cjepiva.
Kako navode mediji, Austrija je, uime bloka, zadužena iskomunicirati urgentne količine po svakoj od zemalja, koje će biti distribuirane. Kako se najavljuje, piše politički.ba, distribucija bi trebala početi “u idućim danima”, ali precizni datum, kao ni raspored količina cjepiva po državama zapadnog Balkana, još uvijek nije utvrđen.
- U idućim danima - odgovor je i iz mehanizma Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) – COVAX na upit tog portala kada će obećano cjepivo za BiH biti isporučeno. Iz navedene organizacije nisu mogli potvrditi ni hoće li ostati raniji dogovori, odnosno broj doza cjepiva koji je već ranije planiran za BiH.
Prema tim objavama, BiH bi trebala dobiti 177.000 doza cjepiva. Plan je (bio) da se isporuči 153.600 doza AstraZenecina i 23.400 Pfizerova cjepiva. Cjepiva koja će stići u BiH iz EU-a i iz COVAX-a od triju su proizvođača – AstraZeneca, Pfizer i Moderna.
Važnost cjepiva
Kako je BiH jedina zemlja u okruženju koja nije osigurala doze cjepiva protiv koronavirusa, već sada se sve poduzima da stignu prve doze, a o tome se pričalo na sjednici Predsjedništva i entitetskih vlasti, gdje je dogovoreno da svi koji uvezu cjepiva budu oslobođeni PDV-a. - Nije loše što smo dogovorili jer će se i cjepivo davati građanima bez naknade. Sada je postalo pod svaku cijenu važno dobiti cjepivo - rekao predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
I tako, dok se u FBiH sa sigurnošću još ne zna kad će stići prve doze cjepiva protiv koronavirusa, Vlada HNŽ-a na sjednici u petak razmotrila je i prihvatila operativni plan cijepljenja protiv COVID-19 koji je pripremio Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a u suradnji s resornim ministarstvom.
Planom su jasno definirane aktivnosti Vlade, resornog ministarstva, Zavoda za javno zdravstvo te jedinica lokalne uprave i samouprave. Uz ostalo, istaknuto je kako su prioritetne skupine za cijepljenje zdravstveni djelatnici, osobe i osoblje u socijalnim ustanovama za smještaj starije populacije, populacija starija od 65 godina, ranjiva populacija s kroničnim bolestima.
