Vodeća bošnjačka stranka - Stranka demokratske akcije nakon sjednice Predsjedništva BiH usvojila je zaključke o izbornoj reformi opetujući stajališta da želi izbjeći izravne razgovore s HDZ-om BiH te da se članove Predsjedništva BiH treba birati tako da se izbriše nacionalna odrednica u Ustavu BiH i Izbornom zakonu, kao i da se ograniči uloga Doma naroda, piše Večernji list BiH.
Nastranu što se radi o izbjegavanju provedbe sporazuma koji su potpisali s HDZ-om pred svjedocima iz međunarodne zajednice, jasno je da se ovakvim načelima, a ne nikakvim prijedlogom, ne provode sve presude koje su i temeljni sadržaj sporazuma o izbornim reformama.
Ignoriran Ustavni sud
Sredinom lipnja prošle godine predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović potpisali su i sebi dali obvezu ispuniti presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu o otklanjanju svih diskriminacija, ali i Ustavnoga suda BiH koje se tiču legitimnog političkog predstavljanja. Jasno je da se uklanjanjem nacionalne odrednice ispred članova Predsjedništva ne rješava presuda Ustavnog suda, ali i da bi se uveo opasan prazni prostor u ustavno-pravnome okviru BiH. Najprije, u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine definirano je kako je ovo zemlja triju konstitutivnih naroda i ostalih te građana, a čiju je ulogu jednostavno u raspodjeli vlasti nemoguće ignorirati ili pak zaobići. Da je to tako, potvrdio je u dvjema vrlo važnim odlukama Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Najprije odlukom iz 2000. po apelaciji tadašnjeg bošnjačkog člana bh. Predsjedništva Alije Izetbegovića koja je kapitalno važna za sve daljnje procese. Naime, Ustavni sud, koji jedini može tumačiti sadržaj Ustava zemlje, ocijenio je kako je konstitutivnost naroda “natkrovljujući element Ustava”. Uz to, presudom u slučaju Bože Ljubića otišlo se korak dalje u odnosu na apelaciju “Izetbegović”, gdje se utvrdilo da mora postojati jasna veza između političkih predstavnika i zajednice koja ga bira. Uklanjanje nacionalnoga predznaka ispred članova Predsjedništva bilo bi izravno protiv presude “Ljubić” koja je naložila legitimno političko predstavljanje na svim administrativno-teritorijalnim razinama, a ne samo u slučaju popunjavanja Doma naroda FBiH. Čak i da se sve to zanemari te se čak izbriše ovaj dio koji definira izbor jednoga Hrvata, Bošnjaka i Srbina u Predsjedništvo BiH, tek onda bi nastupili problemi jer bi se Ustav morao dodatno prilagođavati, a što je u slučaju BiH nemoguća misija budući da bi u Zastupničkom domu Parlamenta BiH bilo potrebno osigurati potporu dvije trećine zastupnika.
Hrvatski klub
Teoretski bi bilo moguće da u Predsjedništvu budu trojica Bošnjaka ili pak Srba. A onda se dolazi do dodatnog problema jer točno određeni član Predsjedništva koji bi trebao predstavljati jedan od triju konstitutivnih naroda može uložiti pitanje vitalnog interesa ako ga se preglasa. Primjerice, u slučaju da se izbriše nacionalna odrednica, u Ustavu bi nastala konfuzija. Ako bi ga preglasala druga dvojica članova državnog vrha, bilo bi nejasno komu bi se mogao obratiti kako bi se poništila ta odluka. Doduše, ta “dvojba” je i sada aktualna budući da se posve sigurno Željko Komšić može obratiti hrvatskome klubu u Domu naroda, ali ne treba očekivati potvrdu njegova prigovora. Posve je nejasno i kako bi tako izabrani članovi Predsjedništva obavljali dužnost zapovjednika Oružanih snaga BiH budući da baštine tri sastavnice.
