Jednom kada ovo prođe, kako ova zdravstvena tako i ova gospodarska kriza, a svi se nadamo da će se to dogoditi što prije, ovo vrijeme zasigurno će se još dugo analizirati u detalje.
Neki izračuni pokazuju kako je samo ono što se događalo od ožujka do rujna lani normalno za razdoblje od pet godina, a od tog rujna prošla je puna godina dana, piše Večernji list BiH.
Uvoznici se snađu
Kriza pak svakodnevno uzima maha, a cijene namirnica, osobito onih osnovnih, prehrambenih, idu u nebo. Posljednja namirnica koja je višestruko poskupjela je krumpir. Ovih dana slušali smo ispovijesti ljudi iz Semberije koji govore o brojnim problemima s krumpirom, pa zbog cijene dolazi i do nestašice, a to nam potvrđuju i iz Seljačkog saveza Federacije BiH, čiji članovi i sami sade rani krumpir.
- Situacija nije dobra i sve ono što kažu u ostalim dijelovima zemlje, možemo potvrditi i mi koji najveću proizvodnju obavljamo na jugu. Krumpira nema u dovoljnim količinama, a ono što je ostalo, ide od 80 feninga do 1 KM, a cijena će ići još prema gore - govore nam iz Seljačkog saveza. Navodimo podatak da je i u stranim zemljama koje više proizvode krumpir podbacio.
U prilogu BHRT-a prodavači su naveli da se problem s krumpirom proteže od sjevera do jugoistoka Europe, od Danske do Bugarske, zbog kiša, ali i dugotrajne velike suše, pa je problematičan i njegov uvoz.
- Moguće je to, ali mi smo fokusirani na nas. Rani krumpir, primjerice, nije imao dobru cijenu, bila je lošija u jednom trenutku nego 2019. i 2020. i mi proizvođači smo stalno u teškoj situaciji. Prvo mraz pa duge suše, sve to utječe na prinos, a to što spominjete uvoznike, da je i kod njih podbacio krumpir, ne treba se za njih brinuti. Oni uvijek nađu put do Bosne i Hercegovine - pričaju nam u Seljačkom savezu. Kvaliteta je neosporna, međutim, kada količina podbaci, onda sve pada u vodu. To potvrđuje i agronom Goran Kojić koji navodi da se velik broj poljoprivrednika ove godine odlučio na proizvodnju industrijskog krumpira zbog sigurnog plasmana. Takav krumpir vozi se ravno u tvornice. U poljoprivrednoj zadruzi Agrofarmer tako su otkrili da su povećali zasađenu površinu industrijskog krumpira za čak dva i pol puta pa tako taj proizvod sade za Bingo te za Srebrenicu, gdje proizvode pomfrit te ga šalju u trgovine.
Preživljavanje kriza
Proizvođač iz zapadne Hercegovine kaže kako je dugoročno sadnja industrijskog krumpira moguće rješenje za poljoprivredu, ali...
- Brojni su primjeri da je krumpir othranio ovdašnje stanovništvo, a mnoge razvijenije zemlje preživjele su najveće krize zahvaljujući konzumnom krumpiru. I zato ovu proizvodnju treba nastaviti, ali ne kao dosad. Država se ne brine o poljoprivrednicima i mi smo prepušteni sami sebi. Praktički moramo biti menadžeri od 0 do 24 kada je vrijeme prodaje. Umjesto da se posvetimo sadnji drugih kultura koje dolaze na urod, mi se moramo brinuti o plasmanu i tu se izgubi dosta vremena, a i financijski je neisplativo. Lako je moguće da će se BiH dovesti u situaciju da će potpuno ovisiti o uvozu, da će ove plodne njive biti potpuno zapuštene i da će postupno neko drugo stanovništvo svjesno vrijednosti koje mi imamo preuzimati sve ovo - priča nam ogorčeni poljoprivrednik.
O sadnji industrijskog krumpira kaže da može imati pozitivne učinke na ovdašnje žitelje. - Ako se osigura otkup, onda to može biti jedno od rješenja, ali to ne znači da se može zanemariti konzumni krumpir, čija je vrijednost za kućanstvo puno veća - kazao je.
