Praksa međugeneracijske solidarnosti, na kojoj počiva zdravstveni sustav u BiH, postaje sve neodrživija jer se broj zaposlenih osoba smanjuje, a broj umirovljenika raste, piše Večernji list BiH.

Kako ne bi došlo do njegova urušavanja i dodatnog otežavanja rada zdravstvenih ustanova, u idućem razdoblju trebat će pronaći način za dodatno financiranje zdravstva. Na taj problem nedavno su upozorili iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije.

Teška održivost

Naime, sukladno planiranim aktivnostima, Stručna služba Zavoda zdravstvenog osiguranja ove županije izvršila je analizu osiguranih osoba u matičnoj bazi podataka ZZO-a HNŽ-a. Prema dobivenim podacima, na dan 31. prosinca 2021. godine broj osiguranih osoba u Hercegovačko-neretvanskoj županiji iznosio je 180.359, od čega je 71,76 posto osiguranih osoba koje su nositelji osiguranja i 28,44 posto osiguranih osoba koje su članovi obitelji nositelja osiguranja. U strukturi nositelja osiguranja 54.357 je zaposlenih, 43.041 umirovljenik i 24.456 nezaposlenih. - Prema podacima kojima Zavod raspolaže, usporedimo li broj radno aktivnih osiguranika i umirovljenika, dolazi se do zaključka kako u 2021. godini na jednog umirovljenika dolazi oko 1,26 radnika. Drugim riječima, to znači da svaki zaposleni osiguranik doprinosima za zdravstveno osiguranje osigurava zdravstvenu zaštitu za sebe, članove svoje obitelji ako nemaju zdravstveno osiguranje po nekoj drugoj osnovi i nešto više od 1 umirovljenika. Ovako izrazito nizak omjer broja radnika i broja umirovljenika u odnosu na vrijeme kada se uvodio sustav međugeneracijske solidarnosti upućuje na tešku održivost međugeneracijske solidarnosti, veliki pritisak na zdravstveni sustav i potrebu traženja novih i drugačijih izvora prihoda po osnovi zdravstvenog osiguranja - kazao je ravnatelj Zavoda Rade Bošnjak. Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine, situacija je, sudeći barem prema statistici, nešto bolja. Podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju kako je broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. prosinca 2021. godine iznosio 533.034. Taj broj manji je za 719 u odnosu na podatak od 30. studenoga 2021. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 533.753.

Prelazak na riznicu

Kada je riječ o umirovljenicima korisnicima Federalnog zavoda MIO, njih je oko 429.834, od čega ih oko 365.000 živi u ovom bh. entitetu te podliježe zdravstvenom osiguranju neke od županija s područja Federacije BiH. Ovaj podatak govori kako na jednoga zaposlenog dolaze oko 1,4 umirovljenika, što je nešto bolji postotak nego u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, ali jednako zabrinjavajući. Zbog činjenice da praksa međugeneracijske solidarnost zbog omjera zaposlenih i umirovljenika nije više primjenjiva, Vlada FBiH radila je reformu mirovinskog sustava prije nekoliko godina. Tako se, sukladno Zakonu o MIO, isplata mirovina vrši preko jedinstvenog računa riznice FBiH, odnosno iz proračuna FBiH od početka 2020. godine i u vrhu je isplatnih prioriteta. Upravo je prelazak na riznicu osigurao redovitost isplate i mogućnost povećanja mirovina u proteklom razdoblju.