Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nedavno je objavila dokument “Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju” kojim inzistira da se tom prigodom mora osigurati jednakopravnost Hrvata u BiH, što podrazumijeva omogućavanje biranja legitimnih političkih predstavnika, ali i teritorijalni preustroj zemlje, piše Večernji list BiH.

Kao najveće iskušenje s kojim se Hrvati u BiH suočavaju naveli su secesionističku i unitarističku politiku.

Napuštaju BiH

- Razriješiti najveći izazov u BiH s kojim su Hrvati trenutačno suočeni kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku. Iako su Hrvati malobrojniji u višenacionalnoj zajednici, ne znači da imaju i manje prava. Referendumom iz 1992. opredijelili su se za BiH ravnopravnih konstitutivnih naroda. BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava. Treba im osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Zastupnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH tako i Parlamenta Federacije BiH. Bez toga ih se kao podanike prisiljava da napuštaju vjekovna obitavališta na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru - stoji u dokumentu za koji HAZU smatra da treba predstavljati smjernice za hrvatsko uvjetovanje ulaska BiH u Europsku uniju. U tome su kontekstu akademici reagirali i na stalne pokušaje krivotvorenja istine o posljednjem ratu, što se također događa uglavnom iz Sarajeva, pri čemu se Hrvatsku predstavlja agresorom i zanemaruju činjenice o ulozi Hrvatske i Hrvata u obrani BiH i ovdašnjih Hrvata. Kao važan element hrvatske jednakopravnosti zagovara se uspostava entiteta.

- Priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima; osigurati ravnopravnost hrvatskoga naroda, tj. treći entitet i sva prava koja iz toga proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija - navodi se u dokumentu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uz to, traži se aktualiziranje potrebe poštivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora - zaštita prava Hrvata; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; zatim pitanje granica - razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza; pitanje konstitutivnosti hrvatskoga naroda. U dokumentu koji je sastavljen na tek nekoliko stranica te je izazvao reagiranja i u Srbiji i Crnoj Gori stigle su osude iz bošnjačkog dijela javnosti, dok je kod Hrvata prihvaćen kao znak potpore njihovim zahtjevima, a iz Republike Srpske nije bilo prijepora.

Granica, “Gornji horizonti”

Akademici su naveli i kako treba razriješiti prijepore oko razgraničenja u Malostonskom zaljevu; saniranja odlagališta otpada i zaštite akvatorija Malostonskog zaljeva. Inzistira se i na onemogućavanju dotoka plastike i drugog materijala u Malostonski zaljev, zatim osiguranju optimalnog protoka voda Neretve nakon realizacije projekta “Gornji horizonti”. Smatra se kako je neizdrživo sadašnje stanje rasutog tereta u Luci Ploče. Iz HAZU-a su zatražili i da se s BiH osigura zaštita Jadranskog mora i obalnog područja te da se upozori na gledišta iz Glasgowa oko istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, posebice na područjima Livanjske i Neretvanske doline u kojima većinom žive Hrvati.