Nakon dvije teške godine, pčelari u BiH nalaze se u prilikama koje im idu na ruku. Ovogodišnju sezonu najavljuju plodonosnom, a cijena meda, u ovisnosti o vrsti i kvaliteti, koštat će u prosjeku 20 KM, navodi portal klix.ba.
Ovogodišnje proljetne vremenske prilike pogoduju pčelama koje se trenutačno nalaze na nekoliko ispaša, što nije bio slučaj lani i u 2020., kada su se pčelari suočavali s velikim problemima. - Imali smo manjih pčelinjih gubitaka, ali smo iz zimskog i proljetnog razdoblja izišli s relativno snažnim i zdravim pčelinjim zajednicama.
Prinosi meda od kadulje
U području Posavine, Odžaka, Modriče i Svilaja bagrem je u fazi prolaska, rezultati su bili solidni, međutim, u drugim područjima, poput Sarajeva i njegove okoline, sada se on otvara i pčele su zdrave za kupljenje nektara i njegovo skladištenje u košnicu - kazao je za Klix predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH Rehad Deljo. Globalne ekonomske prilike utjecale su svakako i na poskupljenje pčelarskog repromaterijala, međutim, proizvođači meda i ostalih proizvoda suglasni su da neće povećavati cijene u ovoj godini, u kojoj očekuju i prinose meda od kadulje, koji se kao rijetka vrsta pojavljuje svake četiri sezone. - Nakon dvije godine relativno slabih rezultata u pčelarstvu, napokon imamo normalniju, zdraviju i perspektivniju pčelarsku godinu, u kojoj očekujemo značajne rezultate. Kada je riječ konkretno o cijeni meda, ona će i ove godine biti okvirno deset eura, u ovisnosti o vrsti i kvaliteti - dodaje Deljo. Potražnja meda na bh. tržištu znatno je veća od proizvodnje, a ono na što posebno upozoravaju pčelari jest patvoreni med, ali i onaj uvozni koji je izrazito loše kvalitete. - Spremni smo za poštenu tržišnu utakmicu, ali s kriminalom i patvorenjem imamo zaista velikih problema. Naš med ima dokazanu kvalitetu i, u tom segmentu, ima potražnju, kupca, tržište i budućnost. Imamo potencijale da proizvodimo samo pola potreba našeg tržišta, što znači da postoji prostor za nove i mlade pčelare koji imaju priliku kroz sferu zapošljavanja i samozapošljavanja - naglašava Deljo.
Kako prepoznati pravi med
Kvalitetan domaći med može se prepoznati na više načina. Pravi med, bio on kristaliziran ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu. Godišnji prinosi meda u BiH u ranijim godinama iznosili su od 7 do 12 kilograma po košnici, što je daleko od rezultata pčelarskih velesila poput Kine, Rusije, Argentine i Meksika. - Međutim, naši pronosi mogu se povećati većom brigom, tehnologijama i inovativnim pristupima. Moramo redovito investirati u ovu proizvodnu oblast, uvoditi nova jamstva te se uz sve to baviti znanosti i edukacijama - smatra sugovornik portala klix.ba. - Naši poticaji sada na razini Federacije BiH iznose ukupno milijun i pol maraka, što je više nego prije nekoliko godina, ali tim činom udjela ipak nismo zadovoljni.
Imamo ukupnu vrijednost proizvodnje koja je veća od dva posto, što je od 40 do 50 milijuna KM godišnje te bi nam prema tome trebalo pripadati 2,5 do 3 milijuna maraka poticaja. To je definirano u novoj strategiji razvoja poljoprivrede, tako da ćemo imati 3,2 ili 3,6 milijuna poticaja u idućim godinama - navodi Deljo.
