Ušli smo u samu završnicu predizborne kampanje i politički subjekti imaju još svega nekoliko dana da osiguraju potporu birača. Kako je propisano, 30. rujna u 7 sati ujutro nastupa zabrana objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mišljenja i vrijedi sve do zatvaranja biračkih mjesta, piše Večernji list BiH.
SIP kasni, stranke ne
Dan kasnije, 1. listopada, počinje i izborna šutnja, koja uključuje zabranu medijskog izvješćivanja o aktivnostima političkih subjekata. Samo glasovanje održat će se 2. listopada, a najkasnije 12 sati nakon zatvaranja biračkog mjesta predsjednik svakog biračkog odbora dužan je javno izložiti rezultate glasovanja na tom biračkom mjestu. Najkasnije 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta Izborno povjerenstvo javno će obznaniti zbrojne rezultate glasovanja na razini općine ili grada. Što se tiče objave preliminarnih, neslužbenih i nepotpunih rezultata općih izbora, Središnje izborno povjerenstvo BiH će prve podatke javnosti priopćiti 2. listopada u ponoć, a onda 3. listopada u 12, a potom i u 19 sati. Naravno, veće političke stranke svoje će rezultate dobiti znatno brže. Tako nam barem govori dosadašnje iskustvo, kada je SIP kasnio satima za vodećim strankama u obradi i prezentaciji rezultata za sve razine vlasti. Potvrđivanje konačnih izbornih rezultata predviđeno je najkasnije 1. studenoga i to je također obveza SIP-a. Tada formalno počinju i rokovi za uspostavu pojedinih institucija vlasti, ali i stvarni pregovori političkih subjekata. Jasno je da će, kao i ranijih godina, prvi na novu dužnost stupiti oni koje izravno biraju na izborima, a to su članovi Predsjedništva BiH te predsjednik i dopredsjednici Republike Srpske. Izvjesno je da će se to dogoditi tijekom studenoga.
Konstituiranje novoizabranih zakonodavnih tijela vlasti također ne bi trebalo kasniti, barem onih koji se biraju izravno na izborima. Tako ćemo vjerojatno brzo nakon proglašenja izbornih rezultata svjedočiti konstituirajućim sjednicama novog Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, potom Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine RS-a te većine županijskih skupština. Ono na što bi se i ovaj put moglo čekati su domovi naroda, na federalnoj i državnoj razini. Kao što je poznato, izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH, koji je gornji entitetski dom, biraju se iz deset županijskih skupština, dok se državni Dom naroda bira u Narodnoj skupštini RS-a i Domu naroda FBiH. Na brzinu uspostave ova dva doma mogao bi utjecati visoki predstavnik Christian Schmidt jer se očekuje da on odmah nakon izbora nametne odluke kojima će se, među ostalim, regulirati formula za popunu Doma naroda Parlamenta FBiH. To je, kao što je poznato, jedno od ključnih pitanja u pregovorima o izbornoj reformi, oko koje, nažalost, nije bilo suglasnosti domaćih političkih aktera. Sada je lopta u rukama visokog predstavnika koji treba osigurati minimum poštivanja izborne volje konstitutivnih naroda koja bi se morala reflektirati kroz domove naroda.
Prijašnja iskustva i očekivanja
Izborno iskustvo u postdaytonskoj BiH govori da je upravo zbog tog pitanja najčešće kasnilo formiranje vlasti, a najdrastičniji primjer imali smo nakon prošlih izbora kada je potpuno izostalo formiranje izvršne vlasti, odnosno imenovanje predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, a samim time i nove entitetske Vlade. Nije to jedini put da smo imali probleme pri uspostavi vlasti. U prosjeku se taj proces nikada nije završavao u roku od pet mjeseci nakon izbora. Mnogi će se sjetiti 2010. godine, kada se na uspostavu državne vlasti čekalo gotovo godinu i pol, a i na federalnoj razini svjedočili smo različitim političko-pravnim akrobacijama, pa i prekrajanju osnovnih zakona matematike kada je međunarodnim intervencionizmom odlučeno da je šest trećina od 17 u hrvatskom Klubu izaslanika. Ovaj put se od visokog predstavnika u BiH očekuje više matematičkog znanja, ali ponajprije političke mudrosti i hrabrosti pri donošenju odluka koje bi trebale stabilizirati političke odnose u zemlji i pomoći bržoj uspostavi svih tijela vlasti.
