Iznimno loša hidrološka situacija, ali i rast cijena, kao i poremećeni članci opskrbe doveli su do velikih poremećaja na energetskom tržištu, a prema svemu sudeći žitelje BiH, ali i poslovni sektor, čeka prilično izazovna zima, piše Večernji list BiH.
U ovom trenutku nema definitivnog odgovora na mogućnost povećanja cijena električne energije, kao i moguće redukcije, no iz informacija i istupa koji su se mogli čuti u posljednje vrijeme, jasno je kako je situacija složena, a u prilog joj ne idu ni vremenske prilike.
Hidrološka situacija
Zbog svega navedenoga iz Vlade Federacije nedavno su uputili i set preporuka za građane BiH kako uštedjeti energiju tijekom zimskih mjeseci, s detaljno objašnjenim tehničkim uputama.
A da je stanje složeno, vidljivo je iz nedavno donesene informacije o nabavi dodatnih količina ugljena za potrebe JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo u 2022. i 2023. godini. U njoj je iznesena ocjena kako je situacija u elektroenergetskom sektoru dosta teška i ista je posljedica izrazito dugog sušnog ljetnog razdoblja koje je utjecalo na smanjenje prirodnih dotoka u akumulacije HE na Neretvi, ali i manje isporuke ugljena iz rudnika iz sastava Koncerna te njegovog nedostatka na tržištu. U informaciji se ističe kako su rudnici ugljena iz sastava Koncerna u razdoblju 1. 1. - 28. 8.2022. godine ostvarili ukupnu isporuku manju od ugovorene za otprilike 542.000 tona za obje termoelektrane. Zbog navedenoga, Vlada Federacije zadužila je JP Elektroprivredu BiH da nabavi dodatna 2,000.000 t ugljena u 2022. I 2023. za realizaciju elektroenergetske bilance za 2022. i 2023. godinu. Kada je riječ o Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne, riječ je o kompaniji koja isključivo proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora energije - najviše iz vodnih resursa. Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija Elektroprivrede HZ HB, nedavno je potvrdila kako ovo poduzeće poduzima aktivnosti da osigura dovoljne količine električne energije.
S druge pak strane, odgovor na pitanje o cijenama plina u bliskoj budućnosti ovisi o više čimbenika, a pritom treba podsjetiti kako do kraja prošlog tjedna ruska kompanija za isporuku nafte i plina Gazprom još nije sarajevskom Energoinvestu poslala novu cijenu plina, a koja bi trebala biti na snazi za nadolazeću grijnu sezonu. Analitičari pritom procjenjuju kako je zbog trenutačnog stanja na tržištu očekivati poskupljenje.
Preporuke Vlade
Zbog ukupne situacije s energijom, Vlada Federacije nedavno je usvojila zaključak o donošenju smjernica za smanjenje potrošnje energije i energenata. U dokumentu se navodi kako je optimalna temperatura u stambenom prostoru 21 °C, dok su preporuke kako bi se održala toplinska ugodnost, a da se u isto vrijeme ne bi rasipala energija, za hodnik 14-18 °C, spavaću sobu 18 °C, kuhinju 18-21 °C, radnu sobu 18-21 °C, dnevni boravak 20-23 °C, kupaonicu 23-25 °C. - Ako se temperatura koja se održava u prostoru smanji za samo 1 °C, godišnje se može uštedjeti približno 5 posto energije za grijanje - navodi se u dokumentu. Jedna od preporuka je i redovito odzračivanje radijatora i instalacija, ali i ugradnja radijatorskog termostatskog ventila preko kojega je moguća ušteda energije čak do 20%. Istodobno, ugradnjom sobnog termostata mogu se smanjiti troškovi za grijanje od 7% do 15%. Jednom godišnje, prije početka sezone grijanja, potrebno je, ističe se, pozvati servisera da se provjere plinske ili uljne instalacije i plamenik. Zaprljani plamenik uzrokuje nedovoljno izgaranje goriva, ali i manje učinkovit rad cijelog sustava.
U kontekstu rasvjete preporuka je koristiti LED žarulje koje smanjuju potrošnju energije i do 90% u odnosu na klasična rješenja, a kada je riječ o kućanskim aparatima posebna pozornost usmjerena je na hladnjake i zamrzivače koje je potrebno postaviti na što hladnijem mjestu u kući - nikako u blizini kuhala, radijatora ili bojlera. Energiju je moguće uštedjeti i kada je riječ o računalima te se preporučuje isključivanje monitora u trenucima kada nismo pred računalom jer monitori obično troše oko 50% energije potrebne za rad računala, a jedna od preporuka je i postavljanje temperature električnog bojlera na 55-60°C.
Koliko će ove smjernice utjecati na smanjenje potrošnje energije nemoguće je znati, no ono što je ipak poznato i jasno jest činjenica da će zima donijeti izazove čije rješavanje traži ozbiljan pristup. Za to vrijeme postoje i istupi u kojima se ukazuje na značajan potencijal BiH kada je riječ o mogućnosti proizvodnje električne energije. Tako je nedavno predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora CIGRE Edhem Bičakčić izjavio da BiH, kada je riječ o električnoj energiji, još uvijek ima dostatne kapacitete da proizvede dovoljnu količinu električne energije za svoje potrebe.
