Trešnje iz Hercegovine trebale su se naći na policama svih boljih trgovina u BiH, ali i EU.
Nažalost, zbog velikih oborina na području Hercegovine, gdje je u posljednje vrijeme palo više od 400 litara po četvornom metru, nastale su jako velike štete
Dan mediteranskog voća u Blagaju, čiji je cilj uputiti na razvojne potencijale koje omogućava uzgoj mediteranskoga voća u Hercegovini, a na primjeru uzgoja trešnje, okupio je u četvrtak brojne proizvođače mediteranskog voća, najveće kupce u BiH te predstavnike međunarodnih organizacija koje svojim projektima doprinose razvoju poljoprivrede.
Predsjednik Klastera proizvođača mediteranskog voća Hercegovine Nedim Badžak kazao je novinarima kako su trebali otvoriti službenu proizvodnju trešanja u BiH i EU. - Trešnja iz Hercegovine trebala se naći na policama svih boljih trgovina u BiH, ali i EU. Nažalost, zbog velikih oborina na području Hercegovine, gdje je u posljednje vrijeme palo više od 400 litara po četvornom metru, nastale su jako velike štete - rekao je on.
Ističe kako su trešnje i jagode u Hercegovini nastradale u velikim količinama te da trešanja vjerojatno neće biti ni 10 posto od ukupno planirane proizvodnje. Jagoda će, s druge strane, biti nešto više jer je jedan dio obran prije kiše, a nešto će i ostati.
Rast cijena najmanje 50 posto
- U cijeloj BiH imamo veliki problem. Imamo Krajinu, gdje su ugroženi i ljudski životi, u Ljubuškom velike probleme imaju proizvođači krumpira. Nije to samo kod nas, Opuzen i Vrgorac su pod vodom, jagode su u vodi i ne mogu se iskoristiti - poručio je Badžak.
Napominje da se očekuje veliki rast cijena na tržištu. Prinos je, kaže Badžak, bio jako veliki, ali štete su još neprocjenjive.
- Cijene će na tržištu sigurno biti 50 posto veće. Mislim da će od 8 do 10 maraka biti najniža cijena trešanja jer će morati dolaziti iz uvoza, iz drugih zemalja - smatra on. Savjetnik u Njemačkom društvu za međunarodnu suradnju (GIZ) i savjetnik na projektu “Unaprjeđenje proizvodnje trešnje u Hercegovini” Slaviša Jovanović dodao je kako ne mogu biti zadovoljni zbog nepogodnih klimatskih uvjeta koji su sada dali teme za razmišljanje što treba raditi u idućem razdoblju.
- Jedan je način da razvijemo određene mehanizme koji mogu zaštititi ili podržati poljoprivredne proizvođače u teškim trenucima. S druge strane, treba razmišljati unaprijed kako usmjeriti poljoprivredu prema prilagodbi na klimatske promjene koje su sa svojim negativnim učincima sve prisutnije. Loša sezona će tek sada izaći na vidjelo - napomenuo je Jovanović.
Profesor Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” iz Mostara Ahmed Džubur istaknuo je kako je proizvodnja trešanja na prostoru Hercegovine, a vjerojatno i u drugim dijelovima BiH, drastično smanjena. - Na nekim plantažama je potpuno izostala. Ta okolnost je udžbenički definirana kao situacija u kojoj se mora, ako imamo odgovornu vlast, proglasiti stanje elementarne nepogode - smatra on.
Proizvođači gotovo odustali
Apeliralo je na Vladu HNŽ-a i resornog ministra na proglašenje elementarne nepogode, što je, napominje Džubur, jako važno kako bi se sanirala šteta koja je ogromna jer trešnje se u Hercegovini nemaju gdje ubrati. - Ako se to ne dogodi, onda će se svim ljudima koji se bave voćarskom proizvodnjom poslati poruka da Vlada i Ministarstvo ne vode računa o objektivnim problemima koji predstavljaju elementarnu nepogodu. Apel svima da ogromna sredstva koja imaju utroše na saniranje ovog stanja i da se za sve buduće situacije pošalje poruka da je Vlada iza njih. To je uvjet prosperitetnog razvoja, ne samo mediteranskog voćarstva nego i poljoprivrede uopće - istaknuo je Džubur. Doktor poljoprivrednih znanosti Eldin Brkan, savjetnik na terenu u okviru projekta, smatra da su proizvođači kvalitetno uradili sve agrotehničke mjere, od zimske zaštite, gnojidbe i slično, međutim, u godini koja je puno obećavala, pojavile su se obilne oborine, a velikom količinom vode došlo je do pucanja ploda, nakon čega se pojavila trulež. - Najviše su pogođene dvije kulture - trešnja i jagoda. U projektu trešnje najčešće su pogođene rane sorte. Mogli smo samo gledati kako plodovi propadaju. Slično je i s jagodama, gdje je na otvorenom polju, bez zaštićenih prostora, došlo do masovnog propadanja ploda. Proizvođači su gotovo odustali od proizvodnje - objasnio je on. Brkan je za proizvodnju jagoda savjetovao da se podrži projekt u kojem bi se proizvodnja odvijala unutar visokih tunela, odnosno unutar zaštićenog prostora.
Tema stvaranja svijesti o važnosti domaće poljoprivrede na kreativan je način obrađena s učenicima osnovnih škola iz Bosne i Hercegovine koji su za svoje kreativne sadržaje nagrađeni. Premijerno je prikazan i promotivni video za mediteransko voće predstavljeno kroz turističke sadržaje blagajskog kraja.
