• Short title article: Pazi se što se kupuje

Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini nezaustavljivo raste.

Prošla su vremena, pričaju nam sugovornici, kada se nije gledalo što će se ubaciti u košaru prilikom kupnje, sada se prije odlaska u trgovinu sve detaljno isplanira i izračuna, a ako nešto novca i ostane, odvoji ga se sa strane.

Usporedba

- Teško je podmiriti sve troškove. Ne treba biti pretjerano pametan, dovoljno je samo pogledati cijene u trgovinama. Cijene mesa su i prije ovih poskupljenja bile visoke, a danas je brojnima meso na trpezi samo san ili ga jedu tek u posebnim prilikama. Cijene voća i povrća također su previsoke. Pitam se što ljudi koji imaju niske plaće ili mirovine uopće jedu, kako uopće preživljavaju? - priča sugovornica iz Mostara za Večernji list BiH.

Da su cijene iz dana u dan sve više, najbolje pokazuje podatak da je potrošačka košarica u godini dana poskupjela za 423,06 KM. Prema posljednjem izračunu Saveza samostalnih sindikata, potrošačka košarica u travnju iznosila je 2916,90 KM, a isti mjesec lani 2493,84 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH u veljači 2023. iznosila je 1193 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku), dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade Federacije BiH, 596 KM.

- Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 40,9%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,4% - priopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Budući da je za košaricu četveročlane obitelji potrebno izdvojiti više od 420 KM više nego godinu ranije, provjerili smo koliko je novca više potrebno za hranu, režije, ali i sve ostale elemente koji podrazumijevaju mjesečne troškove. Prema izračunu SSS BiH, samo za hranu za godinu dana potrebno je 170,66 KM više u odnosu na lani. Za prehranu je u travnju, navodi se, bilo potrebno 1276,40 KM, a isti mjesec godinu ranije 1105,74 KM. Usporedimo li iznos novca koji je potreban za hranu i prosječnu mjesečnu isplaćenu plaću, vidimo kako je jedna plaća potrebna samo za kupnju namirnica. Stanovanje i komunalne usluge također su poskupjeli, a za njih je bilo potrebno izdvojiti 30 KM više. U travnju ove godine u odnosu na isti mjesec lani za odjeću i obuću izdvajalo se 40 KM više, za obrazovanje i kulturu 110 KM više, održavanje kućanstva 60 KM više, dok je, prema preciznim podacima, za higijenu i održavanje zdravlja bilo potrebno 12,40 KM više. Za prijevoz je, navode u izračunu, u travnju prošle i ove godine trebalo isto novca. I iz udruga za zaštitu potrošača konstantno govore kako cijene apsolutno svega konstantno rastu te pozivaju nadležne da se poduzmu neke konkretne mjere. - Već smo nekoliko puta apelirali na vladajuću strukturu da se cijene trebaju kontrolirati, odnosno da treba zaustaviti rast osnovnih životnih namirnica. Ako se rast cijena moglo zaustaviti u koroni, ne vidim razlog da se to ne može uraditi i sada jer je to jedini način da se spasi kućni proračun četveročlane obitelji - kazala je nedavno za Večernji list Nedeljka Ilijić, predsjednica Udruge građana "Oaza" Trebinje. Uz navedeno, dodala je kako se pružatelji usluga konstantno pozivaju na to da je poskupjelo gorivo i da je to glavni razlog zbog kojeg oni moraju korigirati cijene, odnosno povisiti ih, a kada cijene goriva počnu padati, oni i ne razmišljaju da snize cijene proizvoda, nego ostave postojeće i čekaju nova poskupljenja.

Konkretne mjere

Faruk Hadžić, dekan i predavač na Ekonomskom fakultetu na Sveučilištu School of Science and Technology u Sarajevu, kazao je za Faktor kako je potrošačka košarica jako dobar prikaz kako se određeni troškovi života u BiH odražavaju na jednu četveročlanu obitelj. Kazala je kako je struka lani predlagala konkretne mjere kako unaprijediti standard radnika u Bosni i Hercegovini u vrijeme kada je inflacija značajno rasla. Jedna od mjera bilo je privremeno ukidanje trošarina na gorivo do kojeg, nažalost, nije došlo, a što bi dovelo do mnogo manjeg pritisak na rast drugih cijena. Mi ekonomisti znamo da, kada dolazi do rasta cijena energenata, dolazi do rasta cijena svega ostalog i zato je bilo važno da taj cjenovni udar ne bude toliko značajan jer se u načelu cijene većine proizvoda ne vraćaju na prethodnu razinu - objasnio je za Faktor i dodao: - Cijene peciva se neće vraćati, frizerskih usluga... Cijene u restoranima također se neće vraćati na prethodne, neće padati. Rješenje je da vlasti u entitetima idu na povećanje životnog standarda povećanjem plaća i mirovina kako bismo mogli, kada prođe učinak inflacije, bolje živjeti - smatra Hadžić.

Pratite nas na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Youtube, TikTok