Zbog zdravstvenih tegoba, psihičkih izazova te socioekonomskih prilika koje ostavljaju posljedice na zdravlje građani u Bosni i Hercegovini sve češće posežu za antidepresivima i lijekovima za smirenje, piše Večernji list BiH.
U današnjem svijetu punom neizvjesnosti, stresa i frustracija, uzimanje antidepresiva postalo je mnogima prihvatljivo. Borba s nervozom i depresijom sve je učestalija, zbog čega su upravo antidepresivi i lijekovi za smirenje među najčešće konzumiranim medikamentima i u BiH.
Posljednji podaci
Podaci za prošlu godinu još uvijek nisu dostupni, a prema onima za 2023. u odnosu na dvije godine prije, porasla je potrošnja i antidepresiva i anksiolitika te hipnotika i sedativa. Tako su u 2023. u BiH na antidepresive potrošene 10,883.995,94 KM, na anksiolitike 13,051.675,65 KM, a na hipnotike i sedative 2,176.882,28 KM. Dakle, građani BiH na antidepresive i lijekove potrošili su 26 milijuna KM. U prvoj polovini prošle godine, prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja RS-a, propisano je 71.025 recepata za lijekove za smirenje, a trošak Zavoda za ove lijekove iznosio je nešto više od milijun KM. Kada je riječ o antidepresivima, u prvoj polovini godine propisano je 76.969 recepata, a trošak Zavoda za ove lijekove iznosi oko 545.000 KM. Podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da su u 2023. iz skupine antidepresiva financijski najveći udio imali escitalopram, sertralin i paroksetin. Iz skupine anksiolitika najveći promet imao je bromazepam, a iz skupine hipnotika i sedativa zolpidem. Iz Agencije također podsjećaju da su antidepresivi učinkoviti u liječenju umjerene i teške depresije, organskog depresivnog poremećaja i distimije (kronična umjerena depresija). Anksiolitici su lijekovi čija je osnovna primjena vezana uz terapiju stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja. Najveću skupinu anksiolitika čine benzodiazepini koji, osim anksiolitičkog, imaju i sedativno, hipnotičko, antikonvulzivno i miorelaksantno djelovanje. Hipnotici i sedativi imaju sedativno i hipnotičko djelovanje, a pojedini preparati, u manjoj mjeri, pokazuju i anksiolitičke učinke. Glavno polje primjene hipnotika i sedativa je terapija nesanice.
Trend u Europi
Građani BiH u 2022. na antidepresive i lijekove za smirenje potrošili su oko 22,2 milijuna KM, četiri milijuna manje nego 2023. godine. U 2022. bh. građani potrošili su samo na antidepresive 9,591.631 KM. Prema podacima Agencije, u 2021. uvezli smo i proizveli antidepresive vrijedne 9,394.642,48 KM, anksiolitike vrijedne 11,385.261,65 KM te hipnotike i sedative u vrijednosti od 1,839.248,48 KM, što je u odnosu na 2017. godinu, kad je BiH prvi put primijenila pravilnik kojim se reguliraju maksimalne veleprodajne cijene lijekova, više za oko 14 posto. Potrošnja antidepresiva u Europi udvostručila se u posljednja dva desetljeća, pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Prosječna potrošnja antidepresiva u 18 europskih zemalja iznosila je 30,5 definiranih dnevnih doza na 1000 ljudi dnevno u 2000., a porasla je na 75,3 u 2020. Potrošnja antidepresiva smanjena je samo u Danskoj u posljednjih 10 godina, i to za 4%. Gledajući promjene u posljednjem desetljeću, Estonija je zabilježila najveći porast sa 133%, dok je potrošnja porasla samo za 2% u Francuskoj. U 2020. antidepresivi su činili 4% farmaceutske prodaje u Portugalu u usporedbi s 2,7% u Španjolskoj, 2,2% u Austriji, 1,9% u Turskoj i 1,4% u Njemačkoj. U 2019. među zemljama EU-a Portugal (12,2%) imao je najveći udio stanovništva s kroničnom depresijom, a slijede Švedska (11,7%), Njemačka i Hrvatska (obje 11,6%). Udio ljudi koji su prijavili kroničnu depresiju bio je najmanji u Rumunjskoj (1%), Bugarskoj (2,7%) i Malti (3,5%).
