Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 65,3 posto ih pripada skupini od 25 do 49 godina, zatim 19,2 posto skupini od 50 do 64, 15,2 posto starosnoj skupini od 15 do 24 godine te 0,3 posto ima 65 i više godina.
Unatoč činjenici da domaći gospodarstvenici vape za radnom snagom, najveći broj nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini na evidencijama službi za zapošljavanje provodi dulje od dvije godine, a kod određenog broja njih “potraga” traje deset i više godina, piše Večernji list BiH.
Podaci dobiveni u anketi o radnoj snazi, koju je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u drugom tromjesečju 2025. godine, pokazuju kako je, od ukupno 184 tisuće (13,1%) nezaposlenih osoba, njih 45 tisuća ili 24,7 posto tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 31 tisuća ili 16,8 posto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.
Nezaposlenost i stanje u BiH
Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje, prema podacima iz ove ankete o radnoj snazi, iznosio je 108 tisuća ili 58,5 posto. Porazan je podatak da je najveći broj njih u punoj snazi. - Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 65,3 posto osoba pripada skupini od 25 do 49 godina, zatim 19,2 posto starosnoj skupini od 50 do 64, zatim 15,2 posto skupini od 15 do 24 godine i 0,3 posto ima 65 i više godina - navodi se u rezultatima dobivenim anketom o radnoj snazi. Nadalje, podaci dobiveni ovom anketom pokazali su kako, od ukupnog broja nezaposlenih osoba u ovoj zemlji, 84 tisuće (45,6%) je muškaraca, a 100 tisuća (54,4%) žena. Inače, obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje kako 69,9 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem (15,6%) i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom (14,5%).
Dakle, iz navedenih podataka vidljivo je kako se na evidencijama službi za zapošljavanje diljem Bosne i Hercegovine nalazi najviše osoba sa završenom srednjom školom i u najboljim životnim godinama, što je ujedno, sudeći prema izjavama gospodarstvenika, i najtraženija radna snaga. Na taj apsurd nedavno je upozorio i federalni ministar rada i socijalne skrbi FBiH Adnan Delić komentirajući jedan od najutjecajnijih sajmova zapošljavanja i karijernog razvoja u BiH koji će se održati 6. i 7. listopada. Istaknuo je kako je njegov cilj suočiti poslodavce koji tvrde da im nedostaje od 30.000 do 50.000 radnika i 250.000 nezaposlenih s evidencija koji kažu da traže posao te da se nada kako će se taj nonsens riješiti. Istaknuo je kako veliki broj osoba s tih evidencija ne traži posao, ali da također veliki broj poslodavaca ne nudi adekvatne prilike za nezaposlene na osnovi kojih bi oni mogli raditi i kreirati svoju budućnost u BiH. Inače, anketa o radnoj snazi provedena je na uzorku koji je u drugom tromjesečju 2025. godine obuhvatio 10.727 kućanstava. Anketirani su svi rezidentni članovi privatnih kućanstava.
Što se traži u anketi
Kako se navodi u dokumentu Agencije za statistiku BiH na osnovi podataka prikupljenih anketom o radnoj snazi, vrši se praćenje, mjerenje i ocjenjivanje ekonomskih i društvenih kretanja u Bosni i Hercegovini. Nadalje ističu kako je glavni cilj ankete o radnoj snazi dobivanje podataka o tri osnovna, međusobno isključiva kontingenta stanovništva: zaposlenih, nezaposlenih i osoba izvan radne snage. Kada je riječ o zaposlenima, anketa o radnoj snazi registrira njihov profesionalni status (samozaposlenici, zaposlenici i pomažući članovi), oblik svojine u kojoj rade, prava koja ostvaruju na poslu, zanimanje i djelatnost, broj radnih sati itd. U slučaju nezaposlenih osoba anketa o radnoj snazi ispituje metode traženja posla, duljinu traženja posla, prethodno radno iskustvo itd. Osim navedenih kategorija, istražuju se i demografske, socioekonomske, obrazovne i druge karakteristike stanovništva.
