Događaj koji je izazvao nemir među bugojanskim Hrvatima, a vrlo vjerojatno i Srbima, zapravo je rezultat masovnog otvaranja streljačkih klubova u nacionalno mješovitim sredinama ili u mjestima iz kojih su u ratu Hrvati i Srbi protjerani, a nad mnogima su počinjeni zločini.
Kako piše Večernji list BiH, zastrašujuće fotografije bradatih, do zuba naoružanih muškaraca u vojnim odorama, koji demonstriraju vještine gađanja, preplavile su danas bugojanske medije i unijele nemir među bugojanske Hrvate koji još nisu, niti mogu, zaboraviti ratne slike mudžahedina koji su im pobili najbliže, a mnoge od njih odveli u nepoznato. Za njih petnaestoricu i dalje se traga, a sumnja se da su njihova tijela skrivena negdje na padinama Rostova, gdje je tijekom rata boravio zloglasni odred El Mudžahid, koji je svojedobno postrojio i sam Alija Izetbegović. Jedina razlika između ratnog postrojavanja i onoga koje je održano ove nedjelje u Bugojnu, osim lokacije, jest palestinska zastava na odorama sudionika.
I ovoga puta na odorama se mogu uočiti natpisi na arapskom jeziku koji veličaju Allaha, iz čega je jasno da je riječ ne samo o jednonacionalnom, nego i o vjerskom skupu. Scene koje lede krv u žilama, a koje su mnoge bugojanske Hrvate podsjetile na ratnu 1993. godinu, lokalni mediji opisali su kao „airsoft“ druženje i trening pod nazivom Tajna Titove vile, čiji je organizator Klub „Ostrožac“.
Prema objavljenim informacijama, više od stotinu sudionika – članova petnaest klubova iz različitih dijelova BiH – postrojilo se u krugu bivše vojarne „Admir Ljubuškić Šutak“, nakon čega je uslijedio trening koji je održan u krugu nekadašnje vile Josipa Broza Tita. Posebno zabrinjava činjenica da je igre otvorio načelnik općine Bugojno Edin Mašić, koji je prema, za dio stanovnika ove općine uznemirujućem skupu, pokazao potpunu ravnodušnost, tretirajući taj događaj kao sportsko natjecanje.
Događaj koji je izazvao nemir među bugojanskim Hrvatima, a vrlo vjerojatno i Srbima, zapravo je rezultat masovnog otvaranja streljačkih klubova u nacionalno mješovitim sredinama ili u mjestima iz kojih su u ratu Hrvati i Srbi protjerani, a nad mnogima su počinjeni zločini. „Za što se obučavaju Bošnjaci u Središnjoj Bosni? Čemu ikonografija koja podsjeća na krvnike drugih naroda, na sve ono loše što nam se događalo u ratu“, kazao nam je jedan od Hrvata iz Bugojna s kojim smo razgovarali, potvrđujući da je ovaj događaj unio strah i nemir među sve koji još nose ožiljke proteklog rata. Očekuje se reakcija mjerodavnih političkih predstavnika, ali i pokretanje istrage o ovom događaju, koji pod krinkom sporta šalje uznemirujuće poruke.
