U dijelu realnog javnog sektora već je postignut dogovor o plaćama od najmanje 1.200 KM za radnike sa srednjom školom, ali da je neophodno da plaće rastu u skladu s cijenama i potrošačkom košarom, kaže Kurtović.
Krajem ove godine prestaje važiti odluka Vlade FBiH kojom je minimalna plaća bila utvrđena na 1.000 KM. Nova sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV), koja je trebala biti održana ovaj tjedan, pomjerena je za 1. prosinca, a sindikati najavljuju jasne zahtjeve: minimalna plaća od 1.200 KM za radnike sa osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom i 1.600 KM za radnike sa visokom stručnom spremom.
Troškovi života rastu iz dana u dan, a izjednačena minimalna plaća od 1.000 KM dovela je, kako navodi predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović, do apsurdne situacije – da su svi radnici, bez obzira na složenost posla i odgovornost, primali gotovo isti iznos, piše Oslobođenje.
„Minimalac od 1.000 KM izjednačio je sve. Higijeničarki koja je imala 800 KM plaća jeste porasla, ali radniku s većom odgovornošću porasla je tek pedesetak maraka“, kaže Kurtović. Dodaje da je u dijelu realnog javnog sektora već postignut dogovor o plaćama od najmanje 1.200 KM za radnike sa srednjom školom, ali da je neophodno da plaće rastu u skladu s cijenama i potrošačkom košarom.
Predsjednik ESV-a FBiH Safudin Čengić slaže se da plaće moraju biti diferencirane.
„Nijedan poslodavac ne bi smio isplaćivati iste plaće radnicima različitih kvalifikacija i odgovornosti. Taj model sam u svojoj tvrtki primijenio još 2016. godine“, rekao je Čengić. Ipak, upozorava da bez rasta proizvodnje, izvoza i ukupne poslovne aktivnosti nema prostora za značajnija povećanja.
„Ako ne procijenimo realno, rast plaća će samo podići cijene proizvoda i usluga, a onda ćemo imati novu inflaciju koja će pojesti to povećanje“, poručuje Čengić.
Ekonomist Admir Čavalić smatra da fokus treba biti na prosječnoj i medijalnoj plaći, a ne samo na minimalcu.
„Tko radi za minimalnu plaću vjerojatno će tražiti posao na drugom tržištu – u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj. Takve radnike treba podržati tako da imaju pristup poslovima sa većim dohotkom“, ističe Čavalić.
Ekonomist Igor Gavran, pak, smatra da bez smanjenja doprinosa u istom omjeru kao ranije ove godine – teško da će biti prostora za rast plaća.
„Ako Vlada smanji doprinose, povećanje je moguće. Ako ne, teško. Minimalac od 1.000 KM nije dovoljan, ali povećanje bez rasterećenja poslodavaca nije održivo. Potrebno je uraditi obje stvari paralelno“, kaže Gavran.
Rasprava o minimalnoj plaći u FBiH ulazi u ključnu fazu, a radnici i poslodavci i dalje čekaju konkretno rješenje koje bi trebalo biti poznato do kraja godine.
