Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je među četiri najlošije plasirane zemlje u Europi s ocjenom 34 od mogućih 100 i zauzima 109. mjesto u svijetu, koje dijeli s Alžirom, Nepalom i Indonezijom.
Mala promjena od jednog boda u odnosu na prošlu godinu ne mijenja sliku višegodišnje stagnacije, jer je BiH i dalje na samom dnu Europe, a lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija, koja je posljednjih godina doživjela značajan pad zbog posljedica korupcije na ljudske živote i gušenja građanskih sloboda. Navodi TI BiH.
Fokus ovogodišnjeg istraživanja CPI-ja bio je na posljedicama koje slom demokracije ima na stanje korupcije u zemlji, jer se zemlje s uspostavljenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima za nadzor rada vlasti učinkovitije bore protiv korupcije. U tom smislu, u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer se po stanju korupcije mjerenom CPI-jem nalazimo između zemalja koje se ocjenjuju kao propale demokracije i zemalja koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno utjecao niz zakona u Republici Srpskoj koji su, tijekom protekle godine, potisnuli slobodu govora i udruživanja, kao i urušavanje pravnog poretka.
Globalno izvješće objavljeno uz rezultate CPI-ja također se usredotočilo na financiranja izbornih kampanja, što je ključno za zaštitu izbornog procesa od korupcije. U našem kontekstu, važno je reći da istraživanje TI BiH pokazuje da u ovom području vlada potpuni mrak, pri čemu stranke u svojim posljednjim izvješćima prikrivaju najmanje 2,6 milijuna KM troškova kampanje. U zemlji u kojoj postoji privid demokracije, vlada, koja prolazi kroz krizu legitimnosti, sve više pokušava kontrolirati izborni proces, o čemu svjedoči otkriće masovnih izbornih .
Regionalno izvješće Transparency Internationala navodi da napredak BiH u borbi protiv korupcije otežavaju neuspjeli napori da se eliminira politički utjecaj na imenovanja sudaca i da se učinkovito regulira neovisnost i sudaca i tužitelja. TI BiH je već ukazao na farsu koja trenutno okružuje donošenje zakona o VSTV-u, gdje ključni donositelji odluka nastoje zadržati mehanizme koji omogućuju političku kontrolu nad pravosuđem.
Takvo bh. pravosuđe, u zemlji koja je na samom dnu po korupciji, i dalje ima katastrofalan rekord u procesuiranju korupcijskih zločina. U takvoj situaciji, brojne korupcijske afere koje su obilježile proteklu godinu, poput afera Viaduct ili Pretis, nisu dobile sudski epilog.
Još jedno kritično područje ostaje sprječavanje javnih , gdje prema novom zakonu na državnoj razini nisu izrečene nikakve sankcije, u Republici Srpskoj sukob interesa je praktički legaliziran proizvoljnim tumačenjima, a na razini Federacije Bosne i Hercegovine zakon se ne primjenjuje već 13 godina. Zato je TI BiH nedavno inicirao donošenje novog zakona o sukobu interesa u Federaciji Bosne i Hercegovine uz podršku 13 parlamentaraca, a glasanje u parlamentu moglo bi jasno pokazati koji politički akteri opstruiraju ključne reforme, zbog čega je BiH godinama na samom dnu Europe.
S ovom razinom korupcije, BiH ne može napraviti nikakve korake prema europskim integracijama, a vlada je obećala provesti većinu reformi potrebnih za borbu protiv korupcije kroz reformsku agendu. Međutim, i dalje vidimo očitu opstrukciju reformskih procesa, posebno od strane ključnih aktera u vlasti koji doživljavaju krizu legitimnosti i pokušavaju zadržati poluge vlasti opirući se demokratskim procesima, preoblikovanjem izborne volje građana i stavljanjem pod političku kontrolu onoga što je ostalo od neovisnih institucija u ovoj zemlji.
Stoga TI BiH apelira na sve političke aktere, kao i na EU i međunarodnu zajednicu, da pruže podršku borbi protiv korupcije, jer u suprotnom možemo očekivati samo daljnje korake prema urušavanju institucija i gušenju ljudskih prava i građanskih sloboda.
