Cijena energenata tek je jedna strana kovanice ekonomskog sivila BiH.
Novi podaci Federalnog ministarstva trgovine na ilustrativan način otkrivaju koliko je u posljednjih mjesec dana došlo do povećanja cijene goriva, a posebno dizela, a kada se pogledaju uzročno-posljedični lanci koji svaku promjenu u energetskom sustavu generiraju u sektoru potrošačkih cijena, postoji realna opasnost od inflacijskog šoka u drugom tromjesečju ove godine. Iz Centralne banke BiH u petak su potvrdili kako u drugom tromjesečju očekuju da bi moglo doći do ubrzanja ukupne inflacije do razine od 3,9% uslijed rasta cijena energenata i njihova prelijevanja na rast cijena ostalih dobara i usluga. Navodi Večernji list BiH.
- I s ovom, trenutačnom procjenom inflacije postoji značajan rizik revizije naviše već u idućem krugu zbog povećanih geopolitičkih rizika - dodaju pritom iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Rast cijena energenata posljedično unosi brojne i često nepredvidive promjene u svim drugim gospodarskim sektorima u BiH, a osobito maloprodaji, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina u značajnoj mjeri ovisna o uvozu prehrambenih proizvoda. Tomu svakako treba dodati i činjenicu da domaći poljoprivrednici ionako muku muče s niskom razinom poticaja, a novi rast energenata, kao i rast cijena mineralnog gnojiva, pa čak i pitanje njegove dostupnosti, uvelike će odrediti cijene domaćih poljoprivrednih proizvoda. Proljetna sjetva prva će osjetiti udar, a onda se kaskadno očekuju promjene u svim drugim sektorima.
Rast cijena energenata proizvest će lančana poskupljenja koja će dodatno opteretiti kućne proračune najvećeg broja obitelji u Bosni i Hercegovini čiji je životni standard ionako na tek 40 posto europskog prosjeka. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za veljaču 2026. godine iznosi 3300,70 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za prosinac 2025. godine iznosila je 1664 KM, dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade Federacije BiH, 1027 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom iznosila je 50,42%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 31,12%. Iz navedenog je vidljiva neujednačenost visine osobnih primanja s mjesečnim financijskim zahtjevima, a kada se tomu doda da najveći dio košarice čini prehrana, koja je ionako u najvećoj mjeri podložna inflacijskim udarima, jasno je kako prognoze za ostatak godine nisu nimalo optimistične. Kao jedini način suočavanja s navedenim izazovima za veliki broj građana su krediti.
Posljednji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine otkrivaju kako su se građani BiH u godinu dana zadužili za 1,59 milijardi maraka. Uvidom u korisnike kredita na prvom su mjestu građani, koji su na kraju siječnja ove godine bili zaduženi u iznosu od 14 milijardi i 508,8 milijuna konvertibilnih maraka, dok struktura kredita jasno otkriva kako najveći iznos ide na potrošačke nenamjenske kredite, i to čak 10 milijardi i 237 milijuna maraka.•
