Bećirovićeva teza da Hrvati ne biraju svog predstavnika nego da se bira "član iz reda hrvatskog naroda" potpuno je u suprotnosti s Ustavom BiH.
Predsjedatelj i bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se na proljetnom plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu. Iako je dio svog govora posvetio napretku BiH na europskom putu , Bećirovićevo izlaganje obilježilo je još jedno negiranje temeljnih načela Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnih prava hrvatskog naroda u BiH. Piše Večernji list BiH.
Na izravno i precizno pitanje Zsolta Németha, izvjestitelja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe za praćenje ispunjavanja obveza BiH, koje je glasilo: "Podržavate li pravo hrvatske zajednice da bira vlastitog člana u državno Predsjedništvo? I ako da, kakvo pravno rješenje predviđate kako biste pronašli rješenje za ovaj dugotrajni problem?", Bećirović je izbjegao konkretan odgovor te se poslužio dobro poznatim unitarističkim podvalama i jezičnim manipulacijama.
Bećirović je ustvrdio da se u Predsjedništvo BiH biraju tri člana, pri čemu je za hrvatskog člana iskoristio protuustavnu i apsurdnu sintagmu "iz reda hrvatskog naroda", dodajući da je trenutačni (nominalno) hrvatski član (Željko Komšić koji je izabran bošnjačkim glasovima i nametnut Hrvatima) "na potpuno legalan način izabran od građana Bosne i Hercegovine" te da kao takav "treba da vodi računa o ljudskim pravima svih građana i naroda". Uz to je izborni model koji bi jamčio Hrvatima biranje vlastitog predstavnika nazvao "novim etničkim linijama razdvajanja" i "etničkim aparthejdom".
Ustav i presude demantiraju Bećirovića
Bećirovićeva teza da Hrvati ne biraju svog predstavnika nego da se bira "član iz reda hrvatskog naroda" potpuno je u suprotnosti s Ustavom BiH. U članku V Ustava BiH jasno i nedvosmisleno stoji: "bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH". Korištenje konstrukcije "iz reda" predstavlja smišljenu verbalnu manipulaciju s ciljem delegitimiranja izborne volje Hrvata i opravdavanja prakse u kojoj brojniji bošnjački narod bira hrvatskog člana Predsjedništva, što se do sada dogodilo u čak četiri navrata sa Željkom Komšićem.
Da je legitimno političko predstavljanje temeljno ustavno načelo, potvrdio je i Ustavni sud BiH u presudi "Ljubić" (U-23/14). Tom presudom jasno je utvrđeno da je konstitutivnost Bošnjaka, Hrvata i Srba krovno načelo Ustava BiH, iz čega proizlazi pravo svakog konstitutivnog naroda da samostalno i slobodno bira svoje legitimne političke predstavnike, bez utjecaja pripadnika druga dva naroda.
Nadalje, koncept zastupničke demokracije, koji Ustavni sud naglašava, počiva na tome da vlast proizlazi iz onih koji biraju. Zbog toga hrvatski član Predsjedništva BiH ne može crpiti svoj legitimitet iz bošnjačkih glasova. Iako u Predsjedništvu sudjeluje u donošenju odluka za cijelu državu, hrvatski član Predsjedništva primarno crpi legitimitet iz hrvatskog biračkog tijela te raspolaže mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa koji se, u slučaju pokretanja veta, upućuje isključivo hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamenta FBiH, a ne svim građanima.
Zanemarivanjem ovih činjenica te etiketiranjem ustavom zajamčenih prava "aparthejdom", Bećirović je pred Vijećem Europe demonstrirao politiku koja, umjesto izgradnje povjerenja, nastavlja raditi na majorizaciji i dokidanju jednakopravnosti hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.
