Prema službenim podacima uvoz voća i povrća u BiH u prvih šest mjeseci prošle godine premašio je 265 milijuna KM i povećan je za čak 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Brojni poremećaju na svjetskom tržištu započeti pandemijom koronavirusa, nastavljeni ukrajinsko-ruskim sukobom, te sada najnovijim ratom između SAD-a-Izraela i Irana kontinuirano godinama povećavaju rast cijena osnovnih životnih troškova diljem svijeta pa tako i u Bosni i Hercegovini. Piše Večernji list BiH.
Voće i povrće postalo luksuz
Ovaj trend posebno je izražen kada je riječ o hrani, a u rastu cijena svakako prednjače voće i povrće na koje uz navedeno utjecaj imaju i klimatske nepogode kojih također u posljednje vrijeme ne nedostaje. Prema posljednjim podatcima Eurostata cijene svježeg voća u državama Europska unija u posljednjih godinu dana značajno su rasle. Najveći rast cijena zabilježen je u Estoniji i Rumunjskoj (+32%), zatim u Latviji (+31%) i Hrvatskoj (+23%). Većina zemalja bilježi rast, dok je prosjek EU +7 %. S druge strane, pad cijena zabilježen je u Francuskoj (-4%), Nizozemskoj (-13%), Belgiji (-16%), a najveći pad u Njemačkoj i Češkoj (po -19%). Budući da unatoč brojnim pogodnostima za uzgoj BiH najveću količinu voća još uvijek uvozi cijene na svjetskim tržištima direktno se odražavaju na kućne proračune stanovnika ove zemlje. Stoga ne čudi da su tijekom prošle godine u trgovinama, kao i tržnicama te tezgama bilježene rekordno visoke cijene određenog voća, ali povrća. Tako su u srpnju prošle godine marelica prodavale po cijeni od 10 maraka po kilogramu, smokve 8 maraka, a breskve između 6 ili 7 maraka. Jabuke, koje su se smatrale jeftinim voćem, dosegnule su cijenu i do 4 marke po kilogramu, dok su se trešnje i jagode prodavale i za 20 KM po kilogramu. Rekordnu cijenu prošle godine je imalo i grožđe, koje se na mjestima prodavalo i za 14 maraka po kilogramu. Usporedbe radi prije poremećaja na svjetskom tržištu odnosno 2019. godine cijena trešanja u BiH je bila 2 marke po kilogramu, grožđa 1,5 marku, kivija 2 marke, limuna 1,5 marku...
Najviše uvozimo banane
Prema službenim podacima uvoz voća i povrća u BiH u prvih šest mjeseci prošle godine premašio je 265 milijuna KM i povećan je za čak 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Isti podatci ukazuju na to da se u BiH od voća i povrća najviše uvoze banane, jabuke, rajčice, naranče i sjemenski krumpir, a glavni uvoznici ovih proizvoda su Turska, Hrvatska, Albanija, Italija i Nizozemska. Dominantno mjesto zauzimaju banane kojih je u spomenutom polugodišnjem razdoblju 2025. godine uvezeno 26.640 tona vrijednosti 44,5 milijuna KM. Slijede jabuke kojih je uvezeno u vrijednosti od 14,4 milijuna KM, paradajz (13,4 milijuna KM), naranče (13,1 milijun KM) i sjemenski krumpir 12,5 milijuna KM. Najviše voća i povrća Bosna i Hercegovina uvozi iz Turske i to u vrijednosti preko 43 milijuna maraka. Sve navedeno zvuči apsurdnije ako se uzme u obzir činjenica da Bosna i Hercegovina ima preko 2.5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Prema tvrdnjama poljoprivrednika navedena površina je više nego dovoljno prostora na kojem bi se mogla uzgajati hrana za potrebe stanovništva, a da ostane i za izvoza. Najveća prepreka tome je, poručuju, država. Da bi se više proizvodilo, potrebno je zaštiti domaću proizvodnju i poljoprivrednika kontinuirano ističu domaći proizvođači.
