Ono po čemu se Lidl izdvaja nije činjenica da sve proizvode prodaje jeftinije od konkurencije, već njegov poslovni model.
Dolazak njemačkog trgovačkog lanca Lidl u Bosnu i Hercegovinu već mjesecima izaziva veliko zanimanje javnosti. Uz svaku informaciju o izgradnji novih objekata ili logističkog centra ponavlja se isto pitanje – hoće li proizvodi biti jednako jeftini kao u Hrvatskoj, Srbiji ili Sloveniji?
Odgovor je jednostavan – ne. Ipak, to ne znači da Lidl neće ponuditi konkurentnije cijene od dijela postojećih trgovaca na domaćem tržištu.
Iako Lidl posluje u više od 30 zemalja, kompanija ne primjenjuje jedinstven cjenik. Cijene se formiraju posebno za svako tržište, uzimajući u obzir niz čimbenika kao što su PDV, troškovi transporta i logistike, zakup poslovnih prostora, cijena električne energije, plaće zaposlenih, konkurencija i kupovna moć stanovništva. Zbog toga isti proizvod može imati različitu cijenu u Njemačkoj, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji ili Bosni i Hercegovini.
U čemu je prednost Lidla?
Ono po čemu se Lidl izdvaja nije činjenica da sve proizvode prodaje jeftinije od konkurencije, već njegov poslovni model. Veliki dio ponude čine privatne robne marke koje kompanija nabavlja u ogromnim količinama za više europskih tržišta. Takav način nabave omogućava znatno niže ulazne troškove.
Osim toga, Lidl posluje s manjim brojem artikala od klasičnih hipermarketa, trgovine su jednostavnije uređene, a operativni troškovi niži, što ostavlja više prostora za konkurentnije cijene.
Ne treba očekivati hrvatske cijene
Mnogi građani BiH koji kupuju u Hrvatskoj ili Srbiji očekuju da će iste cijene zateći i u domaćim Lidl trgovinama. Međutim, trgovci gotovo nikada ne kopiraju cjenike između država.
Razlike u porezima, troškovima poslovanja i tržišnim uvjetima znače da će se cijene prilagođavati Bosni i Hercegovini. Pojedini proizvodi, posebno privatne robne marke ili artikli na akciji, mogli bi koštati približno isto kao u susjednim zemljama, ali kompletan asortiman gotovo sigurno neće, navodi se u analizi Nezavisnih novina.
Što bi moglo biti najpovoljnije?
Ako Lidl primijeni model koji koristi na drugim tržištima, najniže cijene mogli bi imati:
- mliječni proizvodi privatnih robnih marki,
- brašno, ulje, šećer i tjestenina,
- konzervirana hrana i smrznuti proizvodi,
- sredstva za čišćenje, kozmetika i kućna kemija,
- sezonski neprehrambeni artikli.
S druge strane, kod svježeg mesa, voća i povrća, proizvoda domaćih dobavljača, poznatih međunarodnih brendova i robe s kratkim rokom trajanja ne očekuju se značajno niže cijene, jer na njih mnogo više utječu lokalni troškovi nabave i distribucije.
Reakcija domaćih trgovačkih lanaca
Ekonomisti smatraju da najveći efekt Lidlovog dolaska možda neće biti njegove vlastite cijene, već reakcija ostalih trgovačkih lanaca. Iskustva iz brojnih europskih zemalja pokazuju da dolazak velikog diskontera često dovodi do većeg broja akcija, nižih marži i agresivnije borbe za kupce. To znači da bi koristi mogli osjetiti i građani koji uopće ne budu kupovali u Lidlu.
Na temelju dosadašnje prakse u drugim državama, realno je očekivati da će Lidl prvih tjedana poslovanja u BiH ponuditi veliki broj promotivnih akcija kako bi privukao kupce i predstavio svoje privatne robne marke. Nakon početnog razdoblja cijene se obično prilagođavaju domaćem tržištu i stabiliziraju.
Podsjećamo, prema ranijim najavama, prve Lidl trgovine u BiH trebale bi biti otvorene krajem ove ili početkom naredne godine, iako službeni datum početka rada još nije objavljen.
