O navedenim problemima za Večernji list je u više navrata govorio Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH.
Ljubav prema zavičaju i domovini ne iskazuje se parolama i “busanjem” u prsa svake četiri (dvije) godine, niti izblijedjelim predizbornim folklorom, matricama toliko puta ponovljenim da malo koga više mogu emotivno zavesti. Ona se demonstrira kroz svakodnevni mukotrpan rad, upornu borbu s naizgled nemogućim izazovima, energiju kakvu se može pronaći samo u onim obiteljima naviklima na nedaće i bure koje su ih toliko puta oborile... Ona se osjeti na svakoj bori i žulju poljoprivrednih proizvođača čije ruke vrijedno obrađuju često škrtu zemlju, pa čak i onda kada potpora države i politike ni izbliza nije dovoljna za preživjeti u okrutnom okruženju diktiranom i oslikanom kroz pretjeranu ovisnost o uvozu, piše Večernji list BiH.
Klimatske promjene
Međutim, ljeto koje je konačno iza nas pokazalo je da se proizvođači hrane suočavaju s najvećim izazovom do sada; klimatske promjene prouzrokovane čovjekovim stoljetnim zanemarivanjem upozorenja struke dolaze na naplatu, a prvi na udaru neće biti (ne)donositelji odluka već oni koji su uglavnom prepušteni vlastitoj snalažljivosti i domišljatosti. Nažalost, sada im ta domišljatost neće biti dovoljna, uostalom, povijesna suša čiji su tragovi vidljivi diljem Bosne i Hercegovine iscrpila je do kraja zalihe vode u tlu, ostavivši iza sebe pustoš i krajolik čije su karakteristike sada bliže savanskom, nego mediteranskom ili kontinentalnom klimatskom pojasu. A posljedice će plaćati svi, počevši od samih proizvođača pa do građana koji mogu očekivati ne samo novo poskupljenje prehrambenih artikala, već i pitanje dostupnosti istih.
Zbog svega navedenog postavlja se opravdano pitanje-hoće li vlasti u BiH konačno proglasiti stanje prirodne nesreće te time otvoriti novčanike za spas onoga što se spasiti da. Udruga poljoprivrednika u Federaciji BIH, čiji čelnici konstantno upozoravaju na potrebu korjenitih promjena u sektoru proizvodnje hrane, uputila je poziv svim županijskim vladama u Federaciji BIH da proglase stanje prirodne nesreće zbog suše i posljedica koje je ista napravila na brojnim usjevima. Ilustracije radi, prinosi su na pojedinim kulturama manji za nevjerojatnih 50 posto, a domaćim proizvođačima na ruku ne idu ni drugi čimbenici poput konstantnog rasta inputa, a posebice energenata i repromaterijala. Za to vrijeme otkupne cijene ne da ne prate trend rasta troškova; one padaju te su stoga uputili apel za hitno djelovanje. U suprotnom čeka nas značajan pad domaće proizvodnje, ali i zatvaranje farmi diljem Federacije BiH.
O navedenim problemima za Večernji list je u više navrata govorio Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, a u jednom od posljednjih istupa jasno je upozorio na težinu situacije s kojom se suočavaju poljoprivrednici. Tematiku potpore proizvodnji hrane svakako valja promatrati i kroz prizmu nužnih tehnoloških prilagodbi i osnaživanja konkurentnosti u sve nemilosrdnijem svijetu. A toga nema bez ulaganja u toliko potrebne sustave poput navodnjavanja.
Pitanje navodnjavanja
Klimatske promjene prouzročene čovjekovim stoljetnim neodgovornim ponašanjem u ovoj su godini, na primjeru izrazito krhkih gospodarstava, pokazale svoju pravu narav, a u kontekstu BiH do kraja ogolile sve probleme i slabosti domaćeg sustava proizvodnje hrane, nedovoljno konkurentnog i tehnološki osposobljenog za suočavanje sa sve bržim, dinamičnijim i izraženijim klimatskim ekstremima. Posljednji podaci, dostupni u Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije donesenoj u rujnu 2024., otkrivaju tužnu sliku sustava navodnjavanja - ključnog obrambenog mehanizma nužnog za iole ozbiljnije prinose, a u situaciji izraženih suša, kao što je ovogodišnja, pitanje melioracije tla općenito ponovno je izbilo na prvo mjesto svih rasprava i analiza.
