Naime, 83 posto ispitanika zabrinuto je zbog troškova života i inflacije, 78 posto zbog depopulacije i iseljavanja, 72 posto zbog dezinformacija i lažnih vijesti, 70 posto zbog kibernetičkog kriminala i internetskih prijevara, a 68 posto zbog organiziranog kriminala.
Građani diljem zapadnog Balkana osjećaju se sigurnije nego prije godinu dana, ali sve veći troškovi života, iseljavanje, dezinformacije i kibernetički kriminal i dalje utječu na njihov osjećaj sigurnosti, pokazuje godišnje istraživanje javnog mnijenja o sigurnosti pod nazivom SecuriMeter 2026. Istraživanje provodi Vijeće za regionalnu suradnju (RCC), a predstavljeno je u srijedu na skupu u okviru Beogradske sigurnosne konferencije.
Kako je priopćeno iz Vijeća za regionalnu suradnju, nalazi prikazuju regiju u kojoj se percepcija sigurnosti poboljšava, ali i u kojoj se sigurnost sve više promatra kroz prizmu svakodnevnog života, ekonomske stabilnosti, povjerenja u institucije i vjere u budućnost.
Gotovo polovica ispitanika (49 posto) sada smatra da je zapadni Balkan sigurno mjesto za život, što je porast u odnosu na 38 posto iz 2025. godine, dok 64 posto navodi relativno visok stupanj osobne sigurnosti.
Međutim, brojni razlozi za zabrinutost i dalje su prisutni.
Naime, 83 posto ispitanika zabrinuto je zbog troškova života i inflacije, 78 posto zbog depopulacije i iseljavanja, 72 posto zbog dezinformacija i lažnih vijesti, 70 posto zbog kibernetičkog kriminala i internetskih prijevara, a 68 posto zbog organiziranog kriminala.
"Sigurnost ne podrazumijeva samo zaštitu građana od tradicionalnih prijetnji. Ona podrazumijeva i mogućnost dostojanstvenog života, povjerenje u institucije zadužene za zaštitu građana te vjeru u budućnost za sebe i svoju obitelj u ovoj regiji. SecuriMeter nam daje dragocjen uvid u ono što je važno, odnosno jasno razumijevanje onoga čega se ljudi doista boje, kao i onoga što očekuju. Za RCC ovi nalazi predstavljaju važan dokaz i podatke za utvrđivanje zajedničkih izazova, poticanje dijaloga i podršku regionalnim odgovorima koji donose konkretne promjene u životima građana", rekao je voditelj Političkog odjela Vijeća za regionalnu suradnju Pavle Janković, koji je vodio raspravu.
Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na mlađe generacije u regiji.
Dok 65 posto ispitanika nema nikakvu namjeru seliti u inozemstvo, 58 posto mladih u dobi između 18 i 24 godine razmišlja o životu i radu negdje drugdje. Ekonomska nesigurnost dodatno produbljuje brige građana. Samo jedan od troje ispitanika kaže da bi mogao pokriti neočekivani trošak od 1.000 eura bez posuđivanja novca ili oslanjanja na druge. Istodobno, 55 posto ima malo ili nimalo povjerenja u sposobnost svoje zajednice da se oporavi od ozbiljne krize.
Predstavljajući nalaze istraživanja, savjetnik za sigurnost u Vijeću za regionalnu suradnju Aner Zuković istaknuo je povezanost između percepcije sigurnosti, ekonomskih pritisaka i povjerenja u institucije.
"Iako se građani mogu osjećati sigurnije u neposrednom okruženju, to ne znači nužno da s istim osjećajem sigurnosti gledaju na svoju budućnost. Kada više od osam od deset ispitanika brine zbog troškova života, a više od polovice mladih odraslih osoba razmišlja o odlasku u inozemstvo, moramo uvidjeti da su ekonomska sigurnost, prilike i otpornost dio šire slike o sigurnosti. Ovo nisu odvojena pitanja, već uzajamno povezani izazovi za koje su potrebni promišljeni i koordinirani odgovori utemeljeni na podacima i dokazima", rekao je Zuković.
Istraživanje ukazuje i na kontinuirane izazove vezane uz korupciju, povjerenje u institucije i jednak tretman.
Više od tri četvrtine ispitanika (77 posto) smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovu gospodarstvu, iako to predstavlja pad u odnosu na 86 posto zabilježenih 2023. godine. Više od polovice (52 posto) ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da javne institucije jednako postupaju prema svim građanima, dok povjerenje u političke stranke iznosi samo 16 posto, što je najniži stupanj povjerenja među svim institucijama obuhvaćenima istraživanjem.
Digitalna sigurnost i pouzdanost informacija predstavljaju još jedan značajan razlog za zabrinutost. Gotovo tri četvrtine (74 posto) ispitanika zabrinuto je zbog mogućnosti krađe osobnih podataka, dok 72 posto brine mogućnost da privatne tvrtke ili internetske platforme zloupotrebljavaju njihove podatke.
Istraživanje se bavilo i mišljenjima građana o organiziranom kriminalu, ilegalnom vatrenom oružju, migracijama i međunarodnim sigurnosnim izazovima. Više od polovice ispitanika (53 posto) osjeća se ugroženo zbog ilegalnog posjedovanja i zlouporabe oružja u svojem susjedstvu, iako ih je 84 posto reklo da ne bi razmatralo mogućnost posjedovanja oružja. Stavovi građana prema useljavanju i dalje su podijeljeni.
Naime, 48 posto smatra da useljavanje dovodi do povećanja stope kriminala, dok 21 posto prepoznaje ulogu useljenika u popunjavanju važnih radnih mjesta.
