Stvaranje “Bataljuna mudžahedina” u središnjoj Bosni 1992. godine pokazuje kako je ta zemlja kolijevka modernog džihadizma, piše BBC u priči Aimena Deana, koji je kao mladi mudžahedinski dragovoljac doputovao 1994. godine iz Saudijske Arabije u BiH.
-Stvaranje tog bataljuna, koji su činili uglavnom arapski dragovoljci bio je prekretna točka. Danas je pak dinamika drukčija te su državljani BiH ti koji putuju u arapske zemlje. U tijeku je rat između Zapada i Islama, a upravo je BiH kolijevka modernog džihadističkog pokreta, kaže Dean koji je bio osnivač Al-Qa’ide. Prenosi Dnevni list.
Odsijecanje glava
Ističe kako se devedesetih godina dogodilo nešto u središnjoj BiH, što je inspiriralo ljude do danas i što pomaže objasniti zašto najviše džihadista iz Europe potiče iz BiH, njih više od tri stotine.
Naime, uvriježeno je mišljenje kako je moderno poimanje džihada (svetog rata) stvorila borba protiv sovjetske okupacije Afganistana u 1980-im godinama, no Dean tvrdi kako su zapadne sile i selafisti, tad bili na istoj strani dok su tek u BiH postali neprijatelji.
-Tijekom 1992,. kad su Srbi istjerali muslimane iz domova, u BiH je došlo tek nekoliko desetaka militanata braniti svoju braću po vjeri. Poslije 1993. godine kad je rat na prostoru bivše Jugoslavije postao trojni, između katoličkih Hrvata, pravoslavnih Srba i muslimana Bošnjaka došlo ih je na stotine, a “mudžahedinski bataljon je počeo loviti nevjernike” – navodi BBC. Podsjećaju kako se prvi veći sukob islamista i zapadnih snaga dogodio u samostanu Guča Gora, kada su mudžahedini uništili samostan, oskrnavili slike, oltar, a pritom i snimili cjelokupni poduhvat. Tadašnji zapovjednik britanskih mirovnih trupa, koje su sudjelovale u sukobu sa mudžahedinima, Vaughan Kent-Payne istaknuo je za BBC kako su strani borci bili “mnogo agresivniji” od lokalnih snaga i da su često otvarali vatru na konvoje UN-a, iako su oni bili uredno obilježeni oznakama.
-U okolici grada Travnika, gdje je prije rata bio podjednak broj muslimana, Hrvata i Srba, strani borci su pokušali provesti šerijatski zakon, oteli su lokalne kršćane, odsjekli glavu Draganu Popoviću i primoravali ostale zarobljene da ju ljube – nabraja BBC.
Balkan nova bojišnica
Britanski medij navodi kako su mudžahedini 1995. godine počeli regrutirati lokalne stanovnike te su povećali brigadu na oko 1500 članova. U pokušaju da tu jedinicu stavi pod kontrolu, Sarajevo je odlučilo staviti ju pod komandu Trećeg korpusa Armije BiH, koja je imala sjedište u Zenici, a glavni zapovjednik je bio brigadni general Enver Hadžihasanović, koji je završio pred sudom u Haagu.
-Prema mom mišljenju, iza mudžahedina su političari s visokim rangom i vjerske vođe. Oni uopće ne pomažu Bosni, naprotiv – naveo je Hadžihasanović u pismu vojnom vrhu 1993. godine. BBC navodi da, iako je general to rekao, lokalni čelnici, uključujući i Aliju Izetbegovića su bili sretni time što u BiH dolaze strani borci, dijelom i kao način za nastavak dobivanja arapskih novčanih donacija.
BBC navodi kako ISIL danas pokušava otvoriti na Balkanu novu bojišnicu za Kalifat te kako su brojni zabrinuti kako je Bosna ranjiva, najprije jer je više od dva desetljeća nakon završetka rata slaba i podijeljena.
Napadači na New York i Washington
Potpisivanjem Daytonskoga mirovnog sporazuma i uspostavljanjem primirja mudžahedini su završili svoju “misiju” u BiH i raspušteni su 1996. “Svi smo se nadali kako ćemo poginuti kao mučenici. Takva šansa nam je oduzeta”, naveo je Aimen Dean, koji kaže kako su u trenutku raspuštanja mnogi njegovi suborci-mudžahedini plakali. Stotine ih je potom otišlo u Čečeniju, Pakistan i Afganistan. Među njima su i napadači na New York i Washington 11. rujna.
SDA i vlasti ne rade dovoljno
BBC piše kako je više od 300 mudžahedina poginulo u Bosni gdje danas njihovi grobovi svjedoče o velikim žrtvama koje su podnijeli. BBC navodi i da najjača bošnjačka stranka SDA, koju je osnovao Alija Izetbegović, ne poduzima dovoljno kako bi “stala na crtu” onima koji odlaze na strana ratišta. “Ipak, najveće kritike se upućuju na to, što vlast žmiri pred arapskim mudžahedinima koji u BiH i dalje agitiraju i koji su uspeli stvoriti selafističke ćelije”, piše BBC.
Zašto sam otišao u sveti rat
BBC je razgovarao i s Fikretom Hadžićem, koji je optužen za borbu za tzv. Islamsku državu u Siriji. On se mudžahedinima pridružio 1994. Poslije rata je radio kao vozač i mehaničar prije nego se odlučio “boriti protiv Assadovog šijitskog režima u Siriji”. I dok tvrdi kako on nije bio član ISIL-a i da ne odobrava njihove metode, Hadžić kaže kako je prošle godine u Siriji sreo nekoliko bh. građana, koji su se pak prošlog mjeseca pojavili u videima koje je objavila Islamska država.
