Predsjednik Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine Mensur Bektić održao je u Sarajevu dva sastanak s Amirom Zukićem ministrom Federalnog ministarstva razvoja poduzetništva i obrta povodom stupanja na snagu Uredbe o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem gdje je upozorio Ministra na moguće posljedice koje ovakva uredba nosi za sobom, te na i ovako težak položaj obrtnika.
Tražio je da se ista odmah stavi van snage, te da se donese Uredba koja bi omogućila normalno poslovanje obrtničkog sustava u FBiH. Ministar FMRPO je nakon iznešenih argumenata i činjenica što donosi ovakva primjena Uredbe obećao pomoć i intervenciju kako bi se zaštitili obrtnici koje ova Uredba dovodi do bezizlazne situacije. Predsjednik Bektić je istaknuo kako sve relevantne institucije moraju stati u zaštitu i ovako otežanog poslovanja obrtničkog sustava.
Podsjetimo na neke od stavki koje već imaju katastrofalne posljedice za obrtnike:
Članak 8. (Evidentiranje gotovog novca) Uredbe kaže: Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrirane djelatnosti, evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana. Da li to konkretno znači da se cijeli dnevni utržak ili samo gotovina, u iznosu koji prelazi blagajnički maksimum, mora položiti na žiro-račun. Konkretno pitanje: Ako je dnevni utržak bio 250 KM a blagajnički maksimum je 300 KM, znači li to da se (taj ili naredni dan) na žiro račun polaže visina dnevnog utrška odn. 250 KM ili ništa (pošto iznos u blagajni ne prelazi 300 KM)? Ako je dužan položiti cijeli dnevni utržak ,čemu blagajnički maksimum (što mu je svrha)? Zar ne bi blagajnički maksimum trebao isključiti svakodnevno polaganje dnevnog utrška . Doslovnim prijevodom članka 8. Uredbe dolazi se do zaključka da poslovni subjekti moraju sav dnevni utržak polagati na banku. Koji bi potom, nakon polaganja, podizali za sva ostala gotovinska plaćanja - što bi male obrtnike dovelo u vrlo otežavajući i nezavidan financijski položaj zbog svakodnevnog i višesatnog čekanja u redu pred bankom ili poštom (jer su često i jedini uposleni u svom obrtu) kao i nepotrebnog troška bankarskih (nemalih) provizija. Obrtnik koji živi u ruralnim djelovima morao bi svaki dan preći mnogo kilometara kako bi npr. Položio cca. 20 KM dnevnog utroška, što je apsurdno i neprihvatljivo.
Prema Zakonu o Porezu na dohodak vlasnik radnje je samozaposlenik, a ne zaposlenik. To znači da uplaćuje doprinose iz i na plaću preko žiro računa ali ne uplaćuje plaću jer plaća mu je zarada. Postavlja se pitanje zašto svoju zaradu nositi na banku i od banke ponovo pitati (uz plaćanje duplih velikih bankarskih provizija) Jednostavnim izračunom se dolazi do toga da svaki obrt mjesečno mora uplatiti bankama najmanje 50 KM. Na području FBiH egzistira cca. 50 000 obrta. Pomnožimo li to s još 12 mjeseci (50 x 50.0000 x 12) dolazimo do cifre od cca. 30 milijuna maraka na godišnjoj razini samo bankarskih usluga.
Uvođenje pojma "blagajnički maksimum" nameće i pitanje vođenja blagajne u samostalnih poduzetnika. Naime, evidentiranje svih uplata i isplata ( pa tako i onih u gotovom novcu) u samostalnih poduzetnika regulirao je Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak kojim su propisane poslovne knjige samostalnog poduzetnika po kojemu se poslovne knjige vode po principu blagajne i to svakodnevno. Posebnim vođenjem blagajne samo bi se duplirao već odrađeni posao evidentiranja.
Također kaznene odredbe su previsoke:Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekšaj poslovni subjekt ako: a) vrši plaćanja gotovim novcem suprotno namjenama utvrđenim odredbom člana 3. stav (1) ove uredbe, b) sve uplate i isplate u gotovom novcu ne dokumentuje vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentima u skladu sa odredbom člana 3. stav (2) ove uredbe, c) prilikom plaćanja u gotovom novcu ne primjenjuje odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, shodno odredbi člana 3. stav (3) ove uredbe, d) uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa ne realizuje nalogom za plaćanje, shodno odredbama člana 5. ove uredbe, e) u blagajni drži gotov novac iznad iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom u skladu sa članom 4. ove uredbe, te ukoliko visinu blagajničkog maksimuma ne utvrđuje na način propisan odredbama člana 7. ove uredbe, f) gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti ne evidentira i ne uplati u skladu sa odredbom člana 8. ove uredbe. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice poslovnog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.
U slučaju kašnjenja polaganja dnevnog utroška obrtnika od jednog dana, ovakve, kaznene odredbe bi značile apsolotno zatvaranje obrta i nemogućnost daljnjeg poslovanja.
