Gospodarstvo

Nakon prijama slijedi faza tehničkih, operativnih i organizacijskih priprema koje će CB BiH koordinirati sa svim relevantnim institucijama te pružati podršku sudionicima na tržištu.

Usklađivanje najniže plaće temelji se na dvama ključnim gospodarskim pokazateljima – rastu potrošačkih cijena i realnom rastu bruto domaćeg proizvoda.

Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) je europski je sustav koji omogućuje jednostavnija, brža i jeftinija bezgotovinska plaćanja u eurima između banaka i korisnika u državama uključenima u sustav.

"U posljednje vrijeme svjedočimo i nedostatku u ugostiteljskom sektoru. Čak i trgovine sada zapošljavaju veliki broj stranih radnika“, rekao je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore FBiH.

Gradonačelnik Livna donosi preliminarne liste korisnike potpore investicijama u obrte i srodne djelatnosti i žene poduzetnice.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za svibanj 2026. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.698 KM te je nominalno niža za 0,5 posto, a realno viša za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Tijekom 2015. i 2016. godine na evidencijama zavoda za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini nalazilo se više od pola milijuna osoba.

Proizvođači mesnih, mliječnih i drugih prehrambenih proizvoda iz Hercegbosanske županije (HBŽ) godinama čekaju da granični prijelaz Kamensko ponovno postane funkcionalan za izvoz robe životinjskog i biljnog podrijetla.

U radnom posjetu Livnu boravio je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković. Održan je sastanak u Gradskoj upravi Livna gdje ga je primio gradonačelnik Darko Čondrić a razgovarali su o unapređenju gospodarskog ambijenta, carinskom poslovanju te podršci lokalnim gospodarstvenicima.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u travnju ove godine iznosila je 1.684 KM (oko 861 eura), dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 1.545 KM (oko 790 eura).

U zavodima za zapošljavanje u BiH registrirano je oko 300.000 nezaposlenih osoba. Stručnjaci kažu da rješenje leži u usklađivanju znanja s potrebama suvremenog tržišta.

Uvrštavanje na ovaj popis moglo bi usporiti financijske tokove i uvesti strože provjere transakcija iz i u Bosnu i Hercegovinu.

Poslodavci traže digitalizaciju procesa zapošljavanja, uključujući primjenu umjetne inteligencije za automatsko povezivanje kandidata i kompanija.

Iako su domaće institucije posljednjih mjeseci pokušale ubrzati usvajanje pojedinih zakonskih rješenja iz područja borbe protiv financijskog kriminala i financiranja terorizma, sugovornici portala navode da to nije bilo dovoljno da promijeni procjenu međunarodnih eksperata.

Bosna i Hercegovina mogla bi se nakon osam godina ponovo naći na sivoi listi Moneyvala, tijela Vijeća Europe zaduženog za procjenu sustava za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, objavio je portal Politicki.ba pozivajući se na izvore upoznate s procesom. Prema tim navodima, na sastanku Moneyvala održanom u svibnju u Helsinkiju zaključeno je da BiH nije ispunila dio ključnih obveza koje su joj ranije postavljene, zbog čega je preporučeno njezino vraćanje pod pojačani monitoring. Konačna potvrda očekuje se na plenarnoj sjednici koja bi se trebala održati ovoga tjedna. Ukoliko odluka bude potvrđena, BiH će se ponovo naći među državama za koje međunarodni eksperti smatraju da imaju ozbiljne nedostatke u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Zamjerke zbog neispunjenih reformi

Prema informacijama koje prenosi Politicki.ba, jedan od ključnih razloga za negativnu ocjenu jest činjenica da Federacija BiH još nije uspostavila registar stvarnih vlasnika tvrtki, mehanizam koji međunarodne institucije smatraju važnim za otkrivanje skrivenog vlasništva i financijskih zlouporaba.

Kao problem navodi se i izostanak propisa koji bi omogućili učinkovitije oduzimanje nezakonito stečene imovine.

Iako su domaće institucije posljednjih mjeseci pokušale ubrzati usvajanje pojedinih zakonskih rješenja iz područja borbe protiv financijskog kriminala i financiranja terorizma, sugovornici portala navode da to nije bilo dovoljno da promijeni procjenu međunarodnih eksperata.

Što znači siva lista?

Povratak na sivu listu ne predstavlja klasične međunarodne sankcije, ali može imati značajne posljedice po reputaciju zemlje, poslovno okruženje i financijski sektor.

Države pod pojačanim monitoringom suočavaju se s dodatnom pozornošću međunarodnih financijskih institucija, banaka i investitora, što može otežati određene financijske transakcije i negativno utjecati na investicijsku klimu.

Nakon formalne odluke, BiH i trebala dobiti detaljan akcijski plan s mjerama koje će morati provesti kako bi bila uklonjena sa sive liste.

Od vlasti će se očekivati ne samo usvajanje zakona, nego i dokazivanje njihove stvarne primjene kroz rad regulatora, pravosudnih institucija i agencija za provođenje zakona.

BiH je već bila na listi

Bosna i Hercegovina se i ranije nalazila pod pojačanim nadzorom Moneyvala, od 2015. do 2018. godine.

Sa sive liste uklonjena je nakon provođenja niza reformi u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Prema navodima Politicki.ba, moguće ponovno vraćanje pod pojačani monitoring tumači se kao pokazatelj da dio tada provedenih reformi nije dovoljno razvijen ili nije u potpunosti usklađen s aktualnim međunarodnim standardima.

Za sada nema službene potvrde Moneyvala o konačnoj odluci, koja se očekuje nakon završetka ovotjedne plenarne sjednice.

Službeni podaci Porezne uprave FBiH o fiskalnom prometu u Hercegbosanskoj županiji za prvih pet mjeseci 2026. godine donose zanimljivu sliku:

Ono što se može očekivati do sredine lipnja, kada se donosi konačna odluka, jest maksimalna snaga diplomatske ofenzive ili nekog lobiranja kako bismo ipak prolongirali stavljanje na sivu listu, kaže Vuković.

Prema zaključcima izvedenim u proljetnom krugu makroekonomskih projekcija koji je izradila Centralna banka BiH, nagli rast cijena nafte i plina doveo je do jačanja inflatornih pritisaka.

Naglasio je da se izmjenama akata neće onemogućiti postojeće pravo na 42 dana bolovanja, već da se trošak bolovanja rasporedi na drugačiji način, a ne da ga snose isključivo poslodavci.

Federaciji BiH hitno nedostaje oko 40.000 radnika za održavanje tekućih poslovnih procesa.

Prema određenim procjenama, tek oko 30 posto osoba koje se nalaze na zavodima za zapošljavanje zaista aktivno traži posao. Ostali su uglavnom prijavljeni radi ostvarivanja različitih prava.