Rast prometa evidentiranih putem fiskalnih uređaja prati i rast prikupljenih prihoda u ovom entitetu, a brojka od 5.172,922.348 maraka u razdoblju siječanj - srpanj viša je za oko 100 milijuna KM u odnosu na isto lanjsko razdoblje (5.072,576.575 KM).
Nastavlja se rast osobne potrošnje u Federaciji BiH, što jednim dijelom imamo zahvaliti turističkoj sezoni i dolasku iseljeništva, dok je drugi izravno vezan uz nastavak pojačanih inflacijskih pritisaka, osobito u segmentu svakodnevnih kućnih potrepština.
Fiskalni promet
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, u srpnju je putem fiskalnih uređaja evidentiran promet od 7 milijardi i 270,8 milijuna maraka, što je skok od impresivnih 312 milijuna maraka u odnosu na lanjski srpanj, piše Večernji list BiH.
Uvidom u deset prvih gradova i općina s najvećom evidentiranom potrošnjom moguće je pronaći i neke lokalne samouprave sa značajno manjim brojem stanovnika u odnosu na susjede na listi, no očito izraženijim životnim standardom. Na prvom mjestu je Ilidža s 549,121.359 maraka fiskalnog prometa, a slijede Novi Grad Sarajevo s 546,943.065 te Mostar s 408,852.516 milijuna maraka. Na četvrtom mjestu je općina Sarajevo Centar s evidentiranom potrošnjom od 405,841.651 marku, a slijedi uvijek iznenađujući Tešanj s impresivne 373,048.464 marke.
U Tuzli je u srpnju promet putem fiskalnih uređaja iznosio 366,730.976 maraka, u Zenici 338,671.907, dok je Novo Sarajevo zabilježilo 271,712.785 maraka. Na visokom ukupnom devetom mjestu je Široki Brijeg s 215,018.134 marke, dok prvih deset zaključuje Visoko s prometom od 192,354.498. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 31. 7. 2026. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 112.778 fiskalnih uređaja. U odnosu na 31. 7. 2025. godine, broj fiskalnih uređaja veći je za 4420.
Prikupljeni prihodi
Rast prometa evidentiranih putem fiskalnih uređaja prati i rast prikupljenih prihoda u ovom entitetu, a brojka od 5.172,922.348 maraka u razdoblju siječanj - srpanj viša je za oko 100 milijuna KM u odnosu na isto lanjsko razdoblje (5.072,576.575 KM). Većina županija bilježi rast prikupljenih prihoda, a uvidom u strukturu istih vidljivo je da najveći dio čine doprinosi s iznosom od 3.486,375.625 maraka. Slijede izravni porezi naplaćeni u iznosu od 1.164,088.269 maraka, a među njima se posebno izdvajaju porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba (602,344.497 maraka). Ekonomski rast moguće je pratiti i kroz povećanje broja aktivnih poslovnih subjekata s uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH. Njih je na dan 31. srpnja bilo 137.475, a istog dana prošle godine 134.225.
