„Imamo 1.500 ljudi viška, ali nam fali 200 ljudi koje ne možemo dobiti zato što ih ne možemo dovoljno platiti”.
Bosni i Hercegovini prijeti sve ozbiljniji problem nedostatka radne snage, dok javni sektor, prema ocjenama ekonomskih stručnjaka i poslodavaca, zapošljava znatno više ljudi nego što je potrebno.
O mogućim posljedicama po gospodarstvo, mirovinski sustav i budućnost zemlje za N1 govorili su ekonomist Damir Bećirević i član Ekonomsko-socijalnog vijeća Adnan Smailbegović. Upozorili su da bez ozbiljnih reformi gospodarstvo neće moći dugoročno podnositi postojeća opterećenja.
Smailbegović je istaknuo da se Federacija BiH suočava s dva velika problema – nepovoljnim odnosom broja zaposlenih i umirovljenika te predimenzioniranim javnim sektorom.
„Mi smo skoro pa došli jedan na jedan. To je neodrživo, to je nemoguće”, kazao je Smailbegović, procjenjujući da Federaciji nedostaje između 200.000 i 250.000 radnika kako bi se taj odnos izbalansirao.
Prema podatcima koje je iznio, u javnom sektoru radi oko 32,5 posto zaposlenih u FBiH, dok je europski prosjek, kako tvrdi, između 12 i 15 posto.
Smailbegović procjenjuje da javni sektor ima između 70.000 i 80.000 zaposlenih više nego što bi trebalo prema europskim standardima.
„BH Telecom ima 1.500 ljudi viška, a nedostaje mu 200 stručnjaka”
Govoreći o problemima javnih poduzeća, Smailbegović je naveo primjer BH Telecoma, pozivajući se na razgovore sa sindikalnim predstavnikom i menadžmentom kompanije.
„Imamo 1.500 ljudi viška, ali nam fali 200 ljudi koje ne možemo dobiti zato što ih ne možemo dovoljno platiti”, prenio je Smailbegović ono što mu je, kako tvrdi, rečeno u kompaniji.
Dodao je da poslodavci sve teže pronalaze radnike, zbog čega pojedine kompanije smanjuju broj zaposlenih i odustaju od širenja poslovanja.
„Danas, ako mi treba 10 radnika, imam jednu ili dvije prijave ili nijednu. Pa onda moram dovoditi strane radnike”, kazao je.
Bećirević: Bojim se da će reforme doći tek kada gospodarstvo bude na rubu propasti
Ekonomist Damir Bećirević smatra da političke stranke u BiH ne pokazuju spremnost za reformu javne uprave jer im ona služi i kao prostor za političko zapošljavanje.
„Ja se bojim da jedina mogućnost ozbiljne reforme sektora javne uprave može nastupiti tek kada naše gospodarstvo maltene dođe pred bankrot, na rub propasti”, upozorio je Bećirević.
Ipak, naglasio je da BiH trenutno nije blizu gospodarskog kolapsa, ali da je izrazito osjetljiva na poremećaje na europskim tržištima.
Kao rješenja predložio je prirodni odlazak zaposlenih iz javne uprave u mirovinu, digitalizaciju institucija i smanjenje administrativnih prepreka gospodarstvu.
Smailbegović je, s druge strane, naglasio potrebu za reindustrijalizacijom zemlje, izgradnjom industrijskih zona, povoljnijim stanovanjem za radnike te smanjenjem poreza i doprinosa.
Podijeljena mišljenja o neradnoj nedjelji
Na kraju razgovora otvoreno je i pitanje neradne nedjelje u Federaciji BiH.
Smailbegović je kazao da je Udruga poslodavaca prvotno imala neutralan stav, ali da je nakon uvođenja izuzetaka i izostanka sličnog rješenja u Republici Srpskoj većina članica počela zagovarati ukidanje članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini.
„Mislim da bi možda u ovom trenutku najbolje rješenje bilo jednostavno ukinuti članak 18”, rekao je Smailbegović, predlažući model u kojem bi veliki trgovci mogli organizirati rad nedjeljom naizmjenično.
Bećirević je, međutim, naglasio da se ne radi o neradnoj nedjelji, nego o zabrani rada nedjeljom, koju smatra neustavnom.
„Ovo nije neradna nedjelja, ovo je zabrana rada nedjeljom”, poručio je.
Prema njegovu mišljenju, nije nužno mijenjati zakon, nego omogućiti lokalnim zajednicama koje ispunjavaju propisane uvjete da samostalno reguliraju rad nedjeljom.
Obojica sugovornika suglasna su da su za ozbiljne gospodarske promjene neophodne reforme i politička volja.
