Da biste shvatili različite načine na koje vaše gorivo može postati loše, prvo treba znati što je zapravo benzin.
Ono što pumpate u spremnik goriva svog automobila vrlo je različita tvar od nafte, iako su i jedno i drugo, po svojoj najosnovnijoj definiciji, ista stvar: mješavina ugljikovodika različitih težina, koja sagorijevanjem pruža energiju, piše IFLScience.
Međutim, između toga i benzinske crpke, prolazi kroz nekoliko važnih promjena. Teži ugljikovodici se uklanjaju, ostavljajući gorivo kao mješavinu parafina (alkana), olefina (alkena) i cikloalkana (naftena). Nečistoće poput sumpora uklanjaju se u procesu rafiniranja, a dodaju se tvari poput etanola, antihrđajućih agensa i drugih sredstava namijenjenih poboljšanju performansa vozila.
Neki od tih dodataka mogu uzrokovati određene probleme. Etanol je hidrofilan, što znači da se voli vezivati s vodom, a ovo svojstvo može prouzrokovati velike probleme za vaš automobil.
Onda su tu i olefini. Kao ugljikovodici s dvostrukom vezom između dva atoma ugljika, osjetljivi su na proces izvan oksidacija; počinju reagirati s kisikom u zraku, stvarajući neugodnu čvrstu tvar poput gume koja može zaglaviti motor vašeg automobila.
Ali, to nije jedini način na koji benzin može postati loš.
Držanje goriva u rezervoaru na duže vrijeme može rezultirati isparavanjem. To može biti posebno problematično ako pokušavate pokrenuti automobil ljeti koristeći gorivo koje je bilo u spremniku od zime, javlja Poslovni.hr.
