Ne znam postoji li ijedan Srbin koji ne bi išao u rat ako bi bilo potrebno, ustvrdio je u utorak u Bruxellesu predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić poručivši da "tko ne misli ratovati za svoju zemlju, taj ne može živjeti ni u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, pa ni u Srbiji".
Nikoliću, koji priprema teren za svoj reizbor na predsjedničku poziciju na proljeće ove godine, ovo nije prvi put da rat vraća na naslovnice srbijanskih medija. Zadnjih dana izjavljivao je i da je, zajedno sa sinovima, spreman otići u rat na Kosovu ako tamo bude ugrožen srpski narod, da će poslati vojsku ako Albanci počnu ubijati Srbe, te da zamjera međunarodnoj zajednici što Kosovu dopušta da se ponaša kao neovisna država.
Piše: Marina Karlović-Sabolić / Slobodna Dalmacija
Slično kao što je to koncem osamdesetih tvrdio Slobodan Milošević, pokrenuvši lavinu ratova u državama koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije. Kosovo se danas, iz hrvatske perspektive, čini dovoljno daleko da ne može ugroziti mir u Splitu, Zagrebu ili Osijeku. Ipak, stručnjak za sigurnost prof. dr. Vlatko Cvrtila podsjeća da je sukob u Jugoslaviji počeo upravo na Kosovu.
Sposobnosti ipak ograničene
– Ponovno se čuje retorika poput one "Nitko ne smije da vas bije". Očito je da nisu nestale tenzije koje su devedesetih proizvele nasilje i zato nije isključeno, ako se poslože i neke međunarodne okolnosti, da ponovno dođe do neke vrste ograničenog nasilja na ovom području – upozorava Cvrtila u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.
On tvrdi da su danas sposobnosti zemalja u regiji da pokrenu nove međudržavne ratove ipak ograničene, uglavnom zbog njihovih razorenih ekonomija, no da agresivna retorika može potaknuti nastanak manjih žarišta. Jer, nakon ratne retorike, obično u akciju krenu paravojne jedinice, nakon prvih zločina slijedi reakcija druge strane, i sukob vrlo brzo postane neizbježan. Rat u bivšoj Jugoslaviji nastao je nakon što je početkom devedesetih došlo do promjene u svjetskom poretku.
Nova promjena u međunarodnim odnosima uslijedila je, po svemu sudeći, ulaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću. To je trenutak u kojemu bi Srbija mogla pokušati otkinuti sjeverni dio Kosova i doći do rijeke Ibar. I time bar dijelom pokušati nadoknaditi poraze koje je doživjela u ratovima koje je devedesetih pokrenula.
Hrvatska neće biti u fokusu
– Srbija u ovim novim okolnostima očito ide na reviziju poretka koji su na ovom prostoru uspostavile međunarodne sile i nije isključeno da pokuša anektirati sjever Kosova. Aneksije se danas, kao što smo mogli vidjeti na drugim primjerima, isplate – zaključuje Cvrtila, koji smatra da je velika odgovornost političara koji ponovno zazivaju rat.
Geopolitički analitičar dr. Petar Kurečić ističe da je situacija danas znatno lošija nego je bila prije pet ili deset godina.
– Možda se povijest i ponavlja. No, ako i bude nekih sukoba, to neće biti frontalni rat, nego sukobi niskog intentiteta, pokušaji destabilizacije i hibridno ratovanje. Hrvatska pritom najvjerojatnije neće biti u fokusu, nego Srbija, Kosovo te dio Bosne – smatra Kurečić, koji napominje da, u slučaju izbijanja novog nasilja, treba štititi svoj nacionalni interes kroz zaštitu hrvatskog etnikoma u BiH. Ako raspad susjedne države bude neizbježan, Hrvatska treba zaštititi Hrvate i teritorij na kojem oni žive, no ne smije sama sudjelovati u raspadu Bosne i Hercegovine – zaključuje Kurečić.
