Činjenica da strano ime i prezime u Njemačkoj nije od prevelike pomoći kod bilo kakvih natječaja, već je davno poznata. No, recentna studija sada jasno i dokumentirano govori o takvoj diskriminaciji.
Njemačka je zemlja jednakih mogućnosti. No, svatko tko pročita studiju Stručnog vijeća za integraciju i migraciju (SVR) što je u srijedu (26.03.2014) objavljena u Berlinu, u to mora ozbiljno posumnjati. Naime, studija pokazuje kako mladi s imigrantskim porijeklom, čak i uz jednake kvalifikacije, imaju slabije mogućnosti pronalaženja mjesta za izobrazbu.
"U Njemačkoj imamo ozbiljan problem s diskriminacijom", kaže Jan Schneider, voditelj studije. Zabrinut je zbog rezultata evaluacije više od 3.600 prijava mladih na natječaj za radno osposobljavanje.
Tursko ime još uvijek početna prepreka
Učenici s turskim imenom, čak i uz jednake ocjene i ispunjene ostale uvjete potrebne za praksu, imaju znatno slabije izglede za poziv na intervju, nego što to imaju učenici s njemačkim imenom, sažeo je Schneider jedan od ključnih rezultata studije.
Iako bi došli do tih rezultata, znanstvenici su proveli tzv. dopisni test u kojem su se mladići s njemačkim i mladići s turskim imenom javljali na natječaje tvrtki koje su tražile praktikante. Kandidati su se natjecali za mjesta motornog mehaničara i službenika u 1800 tvrtki na području cijele Njemačke. I dok su se fiktivni kandidati s njemačkim imenima u prosjeku nakon pet prijava mogli veseliti pozivu na intervju, onima s turskim imenima to bi pošlo za rukom tek nakon sedam pokušaja.
Veličina tvrtke jako bitna
Prema rezultatima studije, na to hoće li određena tvrtka diskriminirati kandidate s turskim imenom, velik utjecaj ima veličina same tvrtke.
"Stopa diskriminacije znatno je viša u malim tvrtkama s manje od 6 zaposlenih, nego u srednjim i velikim tvrtkama“, kaže Schneider.
Prema autorima studije, razlozi za to ne leže u svjesnoj želji vodstva tvrtki za diskriminacijom, već u podsvjesnim asocijacijama.
"U većini slučajeva, nejednak je tretman posljedica stereotipa, etiketiranja, a dijelom i predrasuda koje su se ukorijenile i sada ‚djeluju iz pozadine‘“, kaže on.
Ova je pojava posebno prisutna u vrlo neformalnim strukturama malih tvrtki zanatskog i industrijskog sektora, budući da ne postoji formaliziran selekcijski proces.
