Očekuje se porast morske razine do pola metra u narednih stotinu godina, a to će ugroziti niska priobalna područja. Ako se ne poduzmu zaštitne mjere, moglo bi nestati i neki otoci Šibenskog arhipelaga, upozorava klimatolog Krešo Pandžić. Na udaru će biti turizam kao jedna od ključnih gospodarskih grana.
Već smo pisali o tome da bi klimatske promjene do 2050. godine mogle ugroziti izvore hrane i pitke vode, usporiti gospodarski rast i pojačati intenzitet ekstremnih vremenskih prilika. Kako je objavio UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), osobito će pogođeno biti područje Mediterana.
Stradat će vinogradi i druge poljoprivredne kulture u priobalju, a izlov ribe bi se u Jadranskom moru u narednih 40-tak godina mogao prepoloviti, piše Novi list. Prijetit će nam češće suše i šumski požari, dok će porast razine mora ugroziti priobalna područja. Neki jadranski otoci niske nadmorske visine mogli bi u narednih nekoliko desetljeća nestati. Područje Mediterana, navodi se u izvješću, očekuju "višestruki stresovi i poremećaji sustava". UN-ov panel upozorava da se svijet mora pripremati za neizvjesne posljedice klimatskih promjena koje su "ozbiljne, trajne i nepovratne".
Stanovnici mediteranskih država trebali bi, poručuju iz UN-a, osigurati vlastitu imovinu, koristiti energetski učinkovite sustave rashlađivanja, saditi različite vrste bilja i osigurati svoja naselja od poplava sustavom ranog uzbunjivanja i gradnjom čvrstih nasipa. Hrvatska tek treba definirati mjere kojima će se spriječiti pogubne posljedice klimatskih promjena. Međutim, na pitanje što poduzima Hrvatska, novinari Novog lista nisu dobili nikakav odgovor.
"Očekuje se da će na ovim prostorima biti sve više suša, što će ugroziti vodene resurse", kaže Krešo Pandžić, klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). "Očekuje se porast morske razine do pola metra u narednih stotinu godina, a to će ugroziti niska priobalna područja, primjerice područje Neretve koje bi dobrim dijelom moglo biti potopljeno. Ako se ne poduzmu zaštitne mjere, mogli bi nestati i neki otoci Šibenskog arhipelaga", upozorava Pandžić. Podizanje razine mora imat će, dodaje, utjecaja i na izvore vode u priobalju, jer slana voda potiskuje slatku, pa rast morske razine ugrožava i zalihe slatke vode.
Podigne li se razina mora, u pitanje će doći i sigurnost građevina uz more, primjerice mostova i drugih objekata, upozorava Pandžić. "Moramo mijenjati kriterije gradnje i procijeniti rizik postojeće gradnje za slučaj podizanja morske razine. U zonama rizičnim za poplavu mora ne bi se uopće trebalo graditi ako to nije nužno, a tko gradi, to će raditi na vlastiti rizik", veli Pandžić.
Na Jadranu će postati pretoplo za turiste koji će preferirati sjevernije destinacije, a stradat će, predviđa se, vrhunac turističke sezone. Produljenje sezone donekle će kompenzirati taj gubitak, ali posljedice će biti osjetne, upozorava Pandžić.
Net.hr
