Uobičajena je praksa da banke, kod davanja kredita, naplaćuju 'obračunske troškove'. Nakon što je u Njemačkoj podignuto na stotine tužbi protiv takve 'samoposluge' banaka, sada je i Savezni sud zabranio takvu naplatu.
"Obračunski troškovi" za kredit uopće ne predstavljaju malen iznos: u njemačkim bankama je to između jednog i 3,5% zatraženog iznosa, piše Deutsche Welle. U praksi to izgleda da, ako uzmete kredit od 1000 eura a "obračunski troškovi" su 1%, onda nećete dobiti 1000, nego 990 eura - ali kamate ćete plaćati na tisuću eura.
Naravno, kredit se obično diže za "ozbiljne" stvari pa tako tu nije riječ o "sitnišu" kojeg banke ubiru. Kako su izračunali u zakladi za zaštitu potrošača Stiftung Warentest, u Njemačkoj je prosječan iznos kredita oko 20 tisuća eura, a samo od 2005. do 2013. godine je sklopljeno 64,4 milijuna kreditnih ugovora u ukupnoj vrijednosti od jednog bilijuna i 261,4 milijarde eura. Drugim riječima, tu je riječ o milijardama koje su banke pokupile - i koje, po svemu sudeći, barem dijelom moraju vratiti.
Naime, na njemačkim sudovima ima već na stotine tužbi, među kojima je i čitav niz kolektivnih. Prema odluci najviše sudske instance ove zemlje, Saveznog suda u Karslruheu, objavljenoj u utorak 13. svibnja, zarade koje su banke ostvarile na ovom 'haraču' moraju se vratiti klijentima. Sud je svoju odluku utemeljio na dva slučaja, presudi Višeg pokrajinskog suda u Hammu protiv National Bank AG i Pokrajinskog suda u Bonnu protiv Postbank AG. Po tome, Vrhovni sud tumači da banke ubiru "pristojbu" kao da klijentu nude neku posebnu uslugu, ali one to ne čine, nego je obrada zahtjeva za kredit nešto što banke ionako rade i prema tome nemaju pravo za to uzimati novac. Zato su i te klauzule o "obračunskim troškovima" u ugovorima o kreditu nevažeće i banke moraju vratiti novac kojeg su uzele.
Christoph Hermann, stručnjak za financije zaklade za zaštitu potrošača Stiftung Warentest, za njemačke medije je izjavio kako ova presuda, "konzervativno računajući, znači da će 7,5 milijuna građana moći dobiti tu plaćenu pristojbu natrag". No, još nije izvjesno koliko će točno građana koji su svojedobno uzeli kredit za stan ili auto sad odjednom i dobiti taj povrat novca, jer nije jasno vremensko razdoblje i kad bi trebalo zastarjeti takvo potraživanje. O tome će Vrhovni sud još donijeti dodatnu odluku kako bi konačno zaustavio "tsunami" tužbi koji ga je pogodio.
Net.hr
