Dvadeset i devet znanstvenika iz cijeloga svijeta upozorava da novi pesticidi predstavljaju golemu prijetnju ekosustavu.
Oni uništavaju brojne kukce koji su glavni oprašivači biljaka, ali i pčele i leptire, pa bi uskoro mogli stvoriti ozbiljne probleme u proizvodnji hrane. Osobito razorne posljedice za ekosustav jesu određeni neonikotinoidi i fibronil, kao najzastupljenije vrste pesticida, ističe se u metastudiji koja je upravo objavljena u najnovijem broju revije “Environmental Science and Pollution Research”.
Međunarodni tim znanstvenika smatra kako je krajnje vrijeme da se prekine upotreba neonikotinoida, između ostalog i zato što dokazano utječu na živčani sustav kukaca, što ima za posljedicu da gube osjećaj orijentacije i druge sposobnosti bez kojih su potpuno izgubljeni u vlastitom okolišu. Naime, ova je studija dokazala da je utjecaj pesticida nove generacije na okoliš kudikamo pogubniji nego što su znanstvenici pretpostavljali u dosadašnjim parcijalnim istraživanjima.
Glavni inicijator ove metastudije jest ugledni nizozemski biolog Maarten Bijleveld van Lexmond, koji je u nedavnom intervjuu izjavio:
“Mislim da sam se probudio 2005. godine. Jednoga dana, dok sam se šetao terenom prekrivenim grmljem pokraj svoje kuće, pitao sam se gdje su svi ti kukci za koje mi se učinilo da ih je puno manje nego prije. Primijetio sam između ostalog i da ih je puno manje i na vjetrobranskom staklu mojeg automobila.“
U srpnju 2009. Bijleveld je pozvao u goste desetak kolega koji su također posljednjih godina promatrali brzi pad broja i vrsta kukaca. Složili su se da je smanjenje broja pčela samo najočitiji dio šireg fenomena koji će imati teške i dalekosežne posljedice za cijeli ekosustav. “Na kraju rasprave, koja je trajala cijeli dan, odlučili smo da ćemo istraživati sve što je objavljeno u znanstvenoj literaturi o neonikotinoidima,” ispričao je 77-godišnji Nizozemac. “Mislili smo da je nova vrsta pesticida, koja je na tržištu od 90-ih godina, glavni uzrok takve situacije.”
U sljedećim mjesecima tim znanstvenika u okviru radne skupine za proučavanje sistemskih pesticida (Task Force on Systemic Pesticides – TFSP) sastavljen od 29 stručnjaka iz 15 zemalja počeo je istraživanje na vlastitu inicijativu i nakon petogodišnjeg istraživanja došao do zapanjujućih rezultata.
Oni su pregledali 800 znanstvenih studija o neonikotinoidima koji danas čine 40 posto svih insekticida koji se koriste u poljoprivredi, i godišnje čine promet u vrijednosti od dvije miljarde eura. Posebno je problematično to što se veći dio pesticida akumulira u tlu, gdje ostaju još nekoliko mjeseci ili godina. Osim toga, molekule neonikotinoida otapaju se u vodi i na taj način dospijevaju u rijeke i zagađuju ih. Čak i male koncentracije tih pesticida mogu dugoročno naštetiti razmnožavanju mnogih vrsta kukaca, što je najočitije kod pčela, a posljednjih dvadeset godina prepolovio se broj kukaca i leptira, zaključeno je u studiji.
“Manje insekata također znači manje ptica, od kojih polovina preživljava hraneći se njima”, kaže François Ramada, jedan od osnivača TFSP-a. Tako se u Europi u zadnja tri desetljeća prepolovio broj poljskih ptica, pri čemu su doduše igrali ulogu i neki drugi faktori, a ne samo smanjenje broja kukaca.
François Ramade je kritičan i prema vlastima koje prema njegovim riječima traže samo kratkoročnu gospodarsku korist. “Istraživanja u agronomiji odvijaju se u suradnji s vlašću koju zanima samo poticanje gospodarske aktivnosti i smanjenje nezaposlenosti. Agencije za sanitarnu sigurnost takvi problemi ne zanimaju jer te tvari ne uzrokuju neposrednu opasnost za zdravlje ljudi, ali će sasvim sigurno na koncu imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo“, upozorio je Ramade, a ugledni znanstvenik Jean-Marc Bonmatin dodao je da upotreba neonikotinoida nije ona koja osigurava proizvodnju hrane, ali sigurno ugrožava oprašivače, koji mogu omogućiti proizvodnju hrane.
Slobodna Dalmacija
