Postrojbe Hrvatskog vijeća obrane i Specijalnu policiju Herceg Bosne nakon četvrt stoljeća od “Oluje” službeno će odlikovati predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, čime će službeno (konačno) biti priznata njihova golema uloga u oslobađanju okupiranih dijelova Hrvatske i stvaranju preduvjeta za završetak rata u RH i BiH.

Odluka predsjednika Milanovića s oduševljenjem je dočekana među bh. Hrvatima, dok iz Sarajeva prema njemu opet stižu neselektivne kritike i optužbe za “desničarenje“. Oni koji i danas osporavaju ulogu HVO-a moraju znati da bi bez te vojne snage i njezina zajedničkog djelovanja u “Oluji” s HV-om bihaćku regiju snašla sudbina Srebrenice. Bh. Hrvati nadaju se da će, uz premijera Andreja Plenkovića, u predsjedniku Milanoviću imati još jedan oslonac u Zagrebu, a time i u Europskoj uniji i NATO-u. O svojoj odluci, ali dosadašnjoj i budućoj politici prema BiH i bh. Hrvatima, predsjednik Milanović govorio je za Večernji list BiH.

Mnogo pozornosti i reakcija izazvala je vaša odluka da odlikujete postrojbe HVO-a. Zašto ste se odlučili na takav korak i kako komentirate činjenicu da se na takvo što čeka punih 25 godina?

- Redom Nikole Šubića Zrinskog odlikovao sam četiri gardijske brigade HVO-a i Specijalnu policiju. Dakle, postrojbe, a ne pojedince. Njihovi pripadnici nedvojbeno imaju zasluge za uspješno provođenje operacije “Oluja” jer su te brigade bile sastavni dio naše vojske u tom razdoblju, dakle, u pripremi i provođenju “Oluje” bili su pod zapovjedništvom generala Hrvatske vojske. Dovoljan je to razlog da ih se odlikuje, pogotovo što su za iste zasluge već odlikovane postrojbe HV-a i Hrvatske policije. Ako su gardijske brigade HV-a i HVO-a zajedno bile u Domovinskom ratu i zajedno podnosile žrtvu, onda im i priznanje za to mora biti jednako. Sudjelovanje tih vojnih i policijskih postrojbi u “Oluji” temelji se na Splitskom sporazumu potpisanom u srpnju 1995. godine, a kojim je dogovoreno zajedničko i koordinirano djelovanje hrvatskih i bosanskohercegovačkih vojnih snaga. Čuo sam da je i prije bilo inicijativa da se odlikuje gardijske brigade HVO-a. Zašto to nije učinjeno, ne znam, ali 25. obljetnica “Oluje” prigoda je da se ispravi propust. Branili su i oslobađali hrvatsku državu i kao predsjednik Republike Hrvatske nisam imao dvojbi o dodjeli odlikovanja.

Hrvati u BiH još uvijek pamte vaš dolazak u Mostar u trenutku kada je prijetilo da se “događanje naroda” iz Sarajeva i nekih drugih gradova prebaci na Mostar. I tada su mnogi bili iznenađeni. Kako iz današnje perspektive gledate na tu odluku?

- Došao sam u Mostar jer su neredi, jedini koji su se tada dogodili u nacionalno miješanoj sredini, opasno prijetili zloporabom i dodatnim potpaljivanjem niskih strasti. Došao sam ih smiriti, a ne miješati se u unutarnje stvari BiH. Odmah sam vidio da postoji opasnost da se u BiH dogode loše stvari. Vjerujem da je moj dolazak relaksirao tenzije i pokazao da se Hrvatska brine o Hrvatima u BiH, što je i njezina ustavna obveza. Puno sam puta govorio kako u BiH ne idem po glasove, nikada mi glasovi nisu bili razlog, kako se to voli reći, već briga za Hrvate u BiH i stabilnost te države.

Iz vašeg premijerskog mandata pamti se i čvrst odnos prema dostavi dokumentacije kojom se pokušalo optužiti hrvatske časnike u BiH?

- Kao i tada, i danas smatram kako političke optužnice nisu prihvatljive, a kada dolaze 20 ili 25 godina nakon rata, takve optužnice mogu samo destabilizirati pojedine države. Ne može se s takvim optužnicama – koje se i danas pojavljuju u nekim državama – prevladavati prošlost, graditi mir i dobrosusjedski odnosi. Svaka država koja ima ratno nasljeđe bila je dužna suočiti se s time i procesuirati zločine. Hrvatska je to činila, ali političke optužnice kakve su prijetile nismo mogli prihvatiti jer su vrijeđale naš pravni poredak. Svima koji žele stabilnost i mir na ovim prostorima trebalo bi biti jasno da to neće postići tako da države drže taocima prošlosti i po potrebi izvlače optužbe.

Kakav je vaš odnos prema hrvatskom pitanju u BiH i hoće li to biti pitanje oko kojeg će predsjednik i Vlada imati možda i najviši stupanj suglasnosti?

- Kad su u pitanju Hrvati u BiH, uvijek ću biti tu da pomognem, ne dolaskom po glasove, već radom i razumom. Bio sam tamo kada je, doslovce, gorjelo, obišao sva područja na kojima žive Hrvati. Kao predsjednik države mogu ukazivati na probleme s kojima se hrvatski narod u BiH susreće, sve poštujući neovisnost BiH i njezine institucije, ali i vodeći računa da su Hrvati konstitutivni narod u toj državi. Vlada svojim radom može konkretnije pomoći, vjerujem da će to i činiti i nadam se da ta briga neće dolaziti samo uoči izbora.

Svjedoci smo da BiH kao država ne funkcionira kako se očekuje, a i vaše izjave koje su na to ukazivale često su izvlačene iz konteksta i tendenciozno komentirane. Kako, po vama, od BiH napraviti funkcionalnu državu, a istodobno očuvati konstitutivnost i jednakopravnost hrvatskoga s drugim dvama narodima?

- Moj rad, govor i stavovi – o kojima sam i sada nešto rekao – valjda jasno pokazuju da sam zagovornik cjelovite BiH, jer je ona, koliko može biti, jamac stabilnosti. Nije savršeno ustrojena, ali to je realnost u kojoj žive tri naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. I kada sam spomenuo tri entiteta u BiH – što su neki zlonamjerno tumačili i preispitivali – govorio sam o trima narodima. Država BiH može, u startu, biti funkcionalna samo ako su sva tri naroda u jednakoj poziciji da odlučuju o svojim političkim predstavnicima. Zato sam govorio i o problemu legitimiteta izbora hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH, taj problem i dalje stoji i dobronamjerno ga spominjem jer bi bilo normalno, a i ustavno, da Hrvati biraju svoje predstavnike jednako kao što u Hrvatskoj Srbi ili Talijani biraju svoje. Narod koji je jednakopravan, a Hrvati u BiH to jesu, štoviše, konstitutivan su narod, mora imati u vlasti predstavnike koje sam izabere jer će, u suprotnom, gubiti vjeru u svoju državu, BiH. Funkcionalnost BiH mora sama prepoznati i ostvariti kao svoj cilj zbog ljudi koji u njoj žive, a mi smo tu da pomognemo. Za razliku od većine drugih članica EU-a, Hrvatska najbolje poznaje situaciju u BiH i moramo joj pomoći da dobije nadu i perspektivu da zna što će biti sutra. U EU, rekao bih, postoji nezainteresiranost za BiH, danas pogotovo, kada se Unija nosi s novim i nikad viđenim problemima, pa je na Hrvatskoj da zainteresiramo EU i potaknemo da se europski put BiH što prije otvori.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com