Požari koji ovoga ljeta bukte širom svijeta najgori su od kada su počela satelitska promatranja, a i po količini ugljen-dioksida koji je ispušten u atmosferu. Posljedica su globalnog zagrijavanja, a prouzrokovat će još veće globalno zagrijavanje i nesagledivu štetu po živi svijet na planeti. Stručnjaci upozoravaju kako je povratak prirodnim rješenjima jedini način da se uspore klimatske promjene.

Požari su ovog ljeta u atmosferu izbacili stotine megatona ugljen-dioksida. Više od polovice ugljen-dioksida potiče iz Sjeverne Amerike i Sibira. U Južnoj Americi i Africi sezona požara tek predstoji, javlja RTS.

"Urađene su procjene da će ovakvi događaji u budućnosti biti sve češći. Čim raste temperatura, povećavaju se ekstremi visokih temperatura. To su bolji uvjeti za suho vrijeme. Čim je suho vreme, to su povoljniji uvjeti za izbijanje požara", objašnjava meteorolog dr. Ana Vuković Vimić.

U Europi je vatrena stihija progutala stotine tisuća hektara šuma, a u svijetu na milijune hektara.

"S već uništenom ili degradiranom prirodom koju imamo, s manjkom šuma i prirodnih ekosistema koji već imamo, ovako nešto je zaista pogubno po živi svijet koji naseljava staništa koja gore. Također je pogubno jer dolazi do povećanja temperature oceana, do gubitka kisika, povećanja ugljikovodične kiseline u vodi. Sve to uzrokuje pritisak na živi svijet oceana", navodi Milica Mišković iz Međunarodne unije za prirodu IUCN.

U izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene koji su Ujedinjeni narodi okarakterizirale kao crvenu liniju za čovječanstvo, ocjenjuje se da će globalne temperature za desetljeće vjerojatno premašiti planirane ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma. Prognoze su da će se situacija pogoršavati.

U našoj regiji prosječna temperatura raste brže nego u drugim dijelovima svijeta.

"Već nije moguće zaustaviti klimatske promene. Tu smo već zakasnili. Fokus razgovora je u velikoj mjeri na smanjenje emisije plinova s efektom staklene bašče i na ublažavanje klimatskih promena. To je nešto što je na globalnom razini neophodno i bez čega se ne može, jer će se inače temperatura povećati na preko pet stupnjeva, a to mi kao vrsta nećemo moći izdržati", naglašava Žarko Petrović iz UNDP Srbija.

A rješenja su poznata. Umjesto da se krče i pale šume, neophodno je masovno pošumljavanje, umjesto fosilnih goriva - prelazak na čiste izvore energije, smanjenje i reciklaža otpada.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com