Paklena vrućina koja ovog srpnja ugrožava živote i izaziva ogromne požare na jugu Europe i u sjevernoj Americi bila bi "praktički nemoguća" bez globalnog zatopljenja izazvanog ljudskom aktivnošću, rekli su znanstvenici u utorak.
Temperature oceana i kopna srušile su nove rekorde posljednjih tjedana, a vode oko Floride i obale Mediterana prešle su 30 stupnjeva Celzijusa. Dijelovi sjeverne hemisfere kipte na nevjerojatnih 45 stupnjeva Celzijusa ili više, prenosi Politico.
Znanstvena zajednica već dugo upozorava da će klimatske promjene toplinske valove učiniti još toplijima, dugotrajnijima i češćima. Studija objavljena u utorak otkriva da ekstremne temperature zabilježene ovaj mjesec više nisu izuzetak: naime, ljudi su zagrijali Zemlju za nekih 1,2 stupnja Celzijusa više od razina prije industrijalizacije.
“Vrlo je moguće da će u budućnosti ovakvo ljeto kakvo imamo ove godine biti smatrano komparativno svježim, pod uvjetom da hitno ne prestanemo s izgaranjem fosilnih goriva”, rekla je jedna od autorica studije Friederike Otto, klimatologinja na Imperial Collegeu u Londonu. “Ovo nije novo normalno. Dokle god nastavimo s korištenjem fosilnih goriva, ovi ekstremi postat će sve češći i češći.”
Studiju je objavio konzorcij znanstvenika World Weather Attribution (WWA), koji koristi provjerene metode kako bi proveo brze analize uloge koju klimatske promjene imaju u ekstremnim vremenskim prilikama.
Istraživači su otkrili da se toplinski valovi poput onih iz sredine srpnja sada mogu očekivati jednom u 10 godina na jugu Europe, a svakih 15 godina u sjevernoj Americi. No ako se prosječne globalne temperature popnu za više od 2 stupnja Celzijusa iznad razina prije industrijalizacije (što je gornja granica navedena u Pariškom sporazumu), “događaji poput ovog postat će još češći i događat će se svakih 2-5 godina,” upozorili su.
Trenutne klimatske politike znače da bi se planet mogao zagrijati za najmanje 2,4 stupnja Celzijusa do kraja stoljeća.
Kina, koja je sredinom srpnja zabilježila novi temperaturni rekord od 52,2 stupnja Celzijusa, već sada može očekivati da će se slični toplinski valovi događati svakih pet godina, otkriva studija konzorcija. Modeli pokazuju da su klimatske promjene ovakve toplinske valove u Kini učinile 50 puta vjerojatnijima.
Ipak, globalno zatopljenje nije učinilo toplinske valove samo vjerojatnijima, već i intenzivnijima.
Studija otkriva da su toplinski valovi u Europi, sjevernoj Americi i Kini topliji za 2,5, 2 i 1 stupanj Celzijev nego što bi bili bez klimatskih promjena.
U stvarnosti ovi apstraktni brojevi znače rekordne temperature. U SAD-u, grad Phoenix u Arizoni bilježio je temperature iznad 43 stupnja čak tri tjedna; Katalonija i Rim zabilježili su nove toplinske rekorde prošlog tjedna. Temperature na Sardiniji dosegle su strahovitih 46 stupnjeva.
Takva ekstremna vrućina opasna je za ljudsko zdravlje. U prošloljetnim toplinskim valovima umrlo je preko 60.000 Europljana, kaže nedavna studija. Bolnice u Italiji prošli tjedan zabilježile su porast hospitalizacija, a liječnici na jugozapadu SAD-a upozoravaju o porastu teških, ponekad i smrtonosnih, opeklina izazvanih ekstremnim temperaturama površina.
U zemljama poput Kanade i Grčke, vrućina je pridonijela uvjetima za širenje šumskih požara. Dim od kanadskih požara guši gradove na sjeveru Amerike, a na nekoliko grčkih otoka odvijaju se dramatične evakuacije.
“Mediteran je zabilježio dramatičan porast učestalosti uvjeta koji su se krajem prošlog stoljeća smatrali ekstremnima, a ta povećanja će se, očekuje se, ubrzati za svaki dodatni stupanj zagrijavanja u budućnosti”, rekao je Matthew Jones, suradnik u centru za istraživanje klimatskih promjena na sveučilištu East Anglia.
Znanstvenici NASA-e očekuju da će ovaj srpanj postati najtopliji otkad postoje mjerenja.
Na drugim dijelovima sjeverne hemisfere dolazi do bujičnih poplava, rekordne tuče, intenzivnih oluja ili kombinacije tih fenomena. Prošlog tjedna, tuča je izazvala poplavu leda u gradu Seregnu na sjeveru Italije.
Znanstvenici kažu da će klimatske promjene pojačati ekstremne padaline i bujične poplave na nekim dijelovima planeta, no ne mogu se svi takvi događaji pripisati globalnom zatopljenju. Studija konzorcija provedena ranije ove godine otkrila je da klimatske promjene nisu značajno utjecale na smrtonosne proljetne poplave u Italiji.
Pripisivanje toplinskih valova klimatskim promjenama mnogo je jednostavnija priča, a mnoge studije pronašle su jasnu vezu.
“Studija je vrlo dosadna iz znanstvene perspektive”, rekla je Otto. “Vidjeli smo točno ono što smo očekivali.”
Dodala je i da je dolazak El Niña – zagrijavajućeg ciklusa prirodnog fenomena na Pacifiku – vrlo malo pridonio visokim temperaturama zabilježenim na sjevernoj hemisferi.
“Povećane globalne temperature izazvane izgaranjem fosilnih goriva glavni su razlog za ovoliko ekstremne toplinske valove”, naglašavaju autori.
Također kažu kako El Niño, čiji se puni zagrijavajući efekt neće osjetiti do druge polovice ove godine, nije odgovoran za trenutne anomalije u temperaturi mora na sjeveru Atlantika.
Obalne vode na Floridi dosegle su 35 stupnjeva, što predstavlja egzistencijalnu prijetnju za koraljne grebene, a prošlog mjeseca su u moru oko Britanije zabilježene temperature 5 stupnjeva više od normalnih.
Europski centar za klimatske promjene Copernicus zagrijavanje sjevernog Atlantika opisuje kao “izvan svakih mjerila,” a dodaje i da mješavina globalnog zagrijavanja i “neobičnih” atmosferskih cirkulacija pridonosi anomalijama. Znanstvenici također kao faktore navode i smanjenje onečišćenja morskim prijevozom i nedostatak saharske prašine iznad Atlantika.
I dok porast temperature na sjevernom Atlantiku djeluje posebno dramatično, globalne temperature površine mora posljednjih su mjeseci dosegle rekorde.
Dolazak El Niña izazvat će daljnje zagrijavanje i oceana i kopna, povećavajući izglede za ekstremne vremenske uvjete, rečeno je iz Svjetske meteorološke organizacije čiji znanstvenici upozoravaju da naš planet ulazi u “nepoznat teritorij.”
Dok ekstremno ljeto sjeverne hemisfere traje, situacija nije dobra ni na drugoj strani planeta.
Morski led oko Antarktika značajno se smanjuje, rušeći rekorde tolikom brzinom da se znanstvenici sve više pribojavaju hoće li se obujam leda moći nadoknaditi preko zime.
Oceanograf Edward Doddridge za Australian Broadcasting Corporation je ovaj vikend izjavio da je dosad nezabilježeno niska razina morskog leda “pet standardnih devijacija izvan normale. Bez klimatskih promjena, zima poput ove događala bi se jednom svakih 7,5 milijuna godina.”
Doddridge je dodao da je najvjerojatniji uzrok tomu upravo klimatska kriza, iako upozorava da se ni drugi faktori ne mogu potpuno isključiti.
Ipak, nema sumnje da gubitak leda na Zemljinim polovima ubrzava klimatske promjene. Ledene kape reflektiraju Sunčeve zrake natrag u svemir, a mračne polarne vode ih upijaju. Manje leda znači da planet upija više topline.
Ranije ove godine, studija je otkrila da ubrzano topljenje leda na Antarktiku usporava duboke oceanske struje, što ima potencijalno katastrofalne posljedice za ekosustave i širu klimu.
Autori studije objavljene u utorak naglašavaju da vlade moraju poduzeti hitne korake na dvije fronte – smanjiti emisije kako bi izbjegli katastrofalne klimatske promjene i uvesti mjere kako bi se prilagodili na porast temperatura.
“Čak i ako danas prestanemo koristiti fosilna goriva, temperature se neće spustiti. Samo će prestati dodatno rasti,” kaže Otto. “Toplinski valovi koje bilježimo trenutno nešto su s čim ćemo morati naučiti živjeti.”
