Srpanj je, unatoč nekoliko olujnih nevremena, bio iznadprosječno topao, suh, a ponegdje i rekordno kišan. Ističe to meteorolog Zoran Vakula za HRT te dodaje kako je količina oborine bila nejednoliko raspoređena.
"Može se zaključiti kako je kišovitije bilo u zapadnim kopnenim krajevima i osobito na sjevernom Jadranu, dok je na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije bilo najizraženijeg manjka oborine u odnosu na višegodišnje srednje vrijednosti", navodi Vakula. Napominje, pritom, kako se čini da je u Rijeci ovo bio najkišovitiji srpanj od 1948. godine. Ukupna srpanjska količina oborine bila je 216,7 mm po četvornome metru, dok je na postaji Split Marjan izmjereno samo 2,5 mm oborine.
Srednja srpanjska temperatura zraka, nastavlja Vakula, u većini Hrvatske bila je za 1 do 2 °C viša od prosjeka iz posljednjeg klimatološkog razdoblja od 1991. do 2020. godine. Prema trenutačno dostupnim podacima, u Rijeci je srpanj bio 8. najtopliji u povijesti mjerenja, u zagrebačkom Maksimiru 7., na splitskom Marjanu i Osijeku 5., Dubrovniku i Gospiću 3., a na Zavižanu 2. Također, dosadašnji dio godine bio je u većini Hrvatske među osam najtoplijih razdoblja.
U kolovozu će pljuskovi s grmljavinom ponovno biti česti, a očekuju se već večeras te u noći na srijedu. Također, vjerojatni su u drugoj polovici petka i u subotu prijepodne.
"Ponegdje će opet biti i olujnog nevremena, i to ne samo u većini unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, nego i u južnijim krajevima", piše Vakula te napominje kako treba pratiti vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave. Što se tiče ostatka kolovoza, postoji vjerojatnost da će diljem Hrvatske biti dugotrajnije razdoblje suhog, stabilnog i razmjerno toplog vremena.
Na jesen se, navodi Vakula prema trenutačnim najvjerojatnijim prognozama, ne bi trebali "bojati ni hladnoće, ni suše". Naime, srednja sezonska temperatura zraka i ukupna sezonska količina oborine trebale bi biti više od prosjeka, no riječ je još uvijek o dugoročnoj prognozi.
