Pri kraju smo razdoblja nestabilnog vremena. Smirivanje će početi nakon današnjih nestabilnosti. Poznati hrvatski meteorolog Ivan Čačić kaže kako se nešto kratkotrajnih pljuskova i grmljavine može očekivati i u srijedu ili četvrtak.
- Ali, ništa dramatično, puno blaže nego u proteklom razdoblju. U drugom dijelu tjedna očekuje nas osjetan porast temperature u cijeloj zemlji, a pogotovo u Dalmaciji, koju bi čak mogao zahvatiti novi toplinski val s temperaturama od oko 35 stupnjeva. U nedjelju nas ponovo očekuje prodor s Atlantskog oceana, ali uobičajenih razmjera, koji bi mogao donijeti manje pljuskove u unutrašnjosti Istre - prognozira Čačić.
Meteorolog koji već dulje od četiri desetljeća prati vrijeme i vremenske (ne)prilike priznaje da se ono čemu smo svjedočili u protekla dva tjedna intenzitetom svrstava u izuzetno rijetke vremenske poremećaje za ovo područje.
Čačić kaže kako za povezivanje vremenskih nepogoda, kakve su zadesile Hrvatsku i okolne zemlje, s klimatskim promjenama nije dovoljno nevrijeme, već niz događaja.
- Ali, činjenica je da smo imali prvo rekordno topao lipanj, a potom i srpanj. Štoviše, procjene kažu da tako topao srpanj nije zabilježen u 120.000 godina. Toplinski valovi su, pak, uvertira u oluje, a imali smo ih uzastopce danima. Kada u atmosferi imamo golemu toplinsku energiju i istodobno prodore vlažnog zraka - a upravo je vlaga gorivo za oblake, pogotovo grmljavinske - oslobađaju se procesi iznad prosječnih vrijednosti i snage, odnosno nestabilnosti i oluje kakve smo, nažalost, doživjeli proteklih dana - tumači sugovornik Večernjeg, kojem, dakako, nisu promakle ni brojne teorije zavjere kojima dio javnosti pokušava objasniti vremenske prilike.
Naravno, kaže, da to nema nikakve veze sa znanošću. Ljudsku sklonost vjerovanju u neprovjerene informacije tumači fascinacijom tajanstvenim, opskurnim.
- Mnogi sada spominju HARP, koji se time smješta u potpuno krivi kontekst. Taj je eksperiment vezan za proučavanje dijelova atmosfere iznad troposfere koja je prvi Zemljin omotač debljine desetak kilometara. Izučavao je vrijeme u svemiru i, dakle, nije se uopće bavio vremenskim prilikama na Zemlji. Osim toga, da ijedna vlada može upravljati vremenskim prilikama, ne bi imala nepogode na svom području - poentira sugovornik Večernjeg lista.
