Klimatski znanstvenici podijeljeni su oko toga predstavljaju li ekstremne temperature viđene početkom 2024. godine neočekivano ubrzanje klimatske krize.
Neki pokazatelji, kao što je temperatura površine mora, bili su neočekivano visoki
Svjetska meteorološka organizacija (SMO) potvrdila je u utorak da je 2023. godina bila najtoplija zabilježena s jasnom razlikom. U izvješću o klimi utvrđeno je kako su rekordi "još jednom oboreni, a u nekim slučajevima i uništeni" za ključne pokazatelje kao što su zagađenje stakleničkim plinovima, površinske temperature, toplina i zakiseljavanje oceana, porast razine mora, ledeni pokrivač Antarktike i glečersko povlačenje.
Andrea Celeste Saulo, glavni tajnik SMO-a, rekao je da ta organizacija sada daje crvenu uzbunu svijetu. Izvješće je otkrilo kako su temperature blizu površine Zemlje prošle godine bile 1,45 stupnjeva više nego u kasnim 1800-tim, kada su ljudi počeli uništavati prirodu u industrijskim razmjerima i spaljivati velike količine ugljena, nafte i plina.
Margina pogreške od 0,12 stupnjeva u procjeni temperature dovoljno je velika da se Zemlja možda već zagrijala za 1,5 Celzijevih stupnjeva. Ali to ne bi značilo da su svjetski lideri prekršili obećanje koje su dali u Parizu 2015. da će zaustaviti globalno zagrijavanje na toj razini do kraja stoljeća, upozoravaju znanstvenici, jer mjere globalno zagrijavanje koristeći tridesetogodišnji prosjek umjesto da vrše izračunavanje skokova u jednoj godini.
Izvješće je dokumentiralo nasilne vremenske ekstreme, osobito vrućinu, na svakom naseljenom kontinentu. Neki od vremenskih događaja su pojačani ili vjerojatniji klimatskim promjenama, pokazale su brze studije atribucije.
- Ako ne prestanemo sa sagorijevanjem fosilnih goriva, klima će se nastaviti zagrijavati, čineći život opasnijim, nepredvidljivijim i skupljim za milijarde ljudi na Zemlji - rekla je Friederike Otto, klimatologinja na Imperial College London, koja nije bila uključena u izvješće.
Klimatski znanstvenici podijeljeni su oko toga predstavljaju li ekstremne temperature viđene početkom 2024. godine neočekivano ubrzanje klimatske krize.
Neki pokazatelji, kao što je temperatura površine mora, bili su neočekivano visoki, čak i zbog povratka vremenskog obrasca El Niña koji zagrijava ocean, dok su drugi vremenski događaji dosegnuli rijetke ekstreme prije nego što se mislilo.
- Što se pak tiče temperatura, može se reći kako je godina poput 2023., iako ekstremna, već moguća u klimatskim simulacijama trenutačne ljudski zagrijane klime.
Tračak nade
Ali ne mogu se svi ekstremni vremenski događaji simulirati trenutačnim klimatskim modelima - izjavio je Andreas Fink, meteorolog s Instituta za tehnologiju Karlsruhe.
SMO je pronašao "tračak nade" u rastu obnovljive energije. Količina obnovljivih kapaciteta koja je dodana 2023. bila je gotovo 50 posto veća nego godinu prije, navodi se u izvješću, čime je dosegnula najvišu stopu uočenu u posljednja dva desetljeća.
Simon Lewis, profesor znanosti o globalnim promjenama na Sveučilišnom koledžu u Londonu, rekao je kako je stanje klime "kriza koja se ubrzava" za čovječanstvo.
- Ovo je, nažalost, samo početak mnogo gorih utjecaja koji dolaze s obzirom na to da emisije ugljika i dalje rastu i da se nastavljaju masovna nova ulaganja u vađenje fosilnih goriva - kazao je.
Toplinski valovi
Izvješće je otkrilo kako su morski toplinski valovi zapljusnuli jednu trećinu svjetskog oceana u prosjeku 2023. godine, šteteći vitalnim ekosustavima i sustavima prehrane. Do kraja godine samo 10 posto oceana izbjeglo je uvjete toplinskog vala.
Klimatske promjene također su pogoršale ekstremne vremenske prilike koje su ljude ostavljale gladnima i prisiljavale ih da napuste svoje domove, čak i ako to nije bio glavni čimbenik njihove patnje.
Broj ljudi koji su "akutno" nesigurni u hranu više se nego udvostručio od 2019. godine na 333 milijuna ljudi 2023. godine, navodi se u izvješću.
