Cijene goriva na benzinskim postajama snažno su porasle nakon početka sukoba na Bliskom istoku, što je dodatno pojačalo inflatorne pritiske. Europska središnja banka izvijestila je da je energetska inflacija u eurozoni u kolovozu skočila na 14,3 posto, u usporedbi s 10,3 posto u srpnju.
Cijene benzina i dizela u Europskoj uniji ovog su tjedna dosegnule najvišu razinu otkako se podaci prate, odnosno u više od 20 godina.
Prema podacima Europske komisije, punjenje spremnika od 50 litara benzinom sada stoji oko 103 eura, a dizelom 108 eura. Rastu cijena znatno pridonose visoke rafinerijske marže, a stručnjaci Europske središnje banke procjenjuju da će marže za dizel vrhunac dosegnuti tek u listopadu, što upućuje na to da bi cijene mogle ostati visoke, piše Euronews.
Cijene goriva na benzinskim postajama snažno su porasle nakon početka sukoba na Bliskom istoku, što je dodatno pojačalo inflatorne pritiske. Europska središnja banka izvijestila je da je energetska inflacija u eurozoni u kolovozu skočila na 14,3 posto, u usporedbi s 10,3 posto u srpnju.
Prosječna cijena litre benzina u EU je 14. rujna iznosila 2,063 eura, a dizela 2,159 eura. Riječ je o najvišim zabilježenim cijenama otkako je Komisija 2005. godine počela pratiti podatke. Prethodna rekordna cijena benzina zabilježena je 2022., dok se dizel sadašnjoj razini posljednji put približio u travnju ove godine.
Najjeftinije na Malti
Cijene se značajno razlikuju među državama članicama. Najjeftiniji benzin bio je na Malti, gdje je litra stajala 1,34 eura, dok je najskuplji bio u Danskoj s cijenom od 2,56 eura. Dizel je također bio najpovoljniji na Malti, gdje je litra stajala 1,21 euro, a najskuplji u Finskoj, s cijenom od 2,51 euro.
Podaci potječu iz tjednog biltena Europske komisije o nafti, objavljenog 17. rujna, a odnose se na cijene zabilježene 14. rujna, s uključenim porezima i trošarinama.
Rast cijena traje mjesecima, od početka rata s Iranom krajem veljače, koji je omeo protok energenata kroz Hormuški tjesnac. Cijena referentne sirove nafte Brent na vrhuncu sukoba prešla je 126 dolara po barelu, a u petak se barelom za isporuku idućeg mjeseca trgovalo po više od 104 dolara. Prije rata cijena je bila oko 72 dolara.
Opskrba Europe dodatno je otežana jer je Saudi Aramco obavijestio najmanje dvije europske rafinerije da u listopadu neće dobiti ugovorene isporuke nafte. Prema pisanju Bloomberga, koji se poziva na upućene izvore, odluka se odnosi na sve europske kupce i donesena je nakon napada na ključni saudijski naftovod koji vodi prema Crvenom moru.
Uloga rafinerijskih marži
Međutim, cijena sirove nafte na svjetskim tržištima nije jedini čimbenik rasta. Znatno je poskupjela i prerada nafte, a porasle su i rafinerijske marže, što dodatno povećava cijene na benzinskim postajama.
Rafinerijska marža predstavlja razliku između cijene sirove nafte i cijene dobivenih derivata, poput benzina i dizela.
Marže na benzin, čini se, već su dosegnule vrhunac, dok stručnjaci ESB-a za Euronews Business očekuju da će marže za dizel vrhunac dosegnuti tek u listopadu.
"Prema cijenama terminskih ugovora za dizel zabilježenima 16. rujna, očekuje se da će marža za dizel dosegnuti vrhunac u listopadu. Podaci za benzin od istog datuma pokazuju da su njegove marže vrhunac dosegnule u kolovozu", rekli su.
Od početka 2026. godine prosječna cijena benzina u EU porasla je za približno 29 posto, a dizela za gotovo 40 posto.
Prema analizi ESB-a iz srpnja, promjene cijena sirove nafte u pravilu se u cijelosti preliju na cijene goriva prije oporezivanja u roku od jednog do dva mjeseca.
U srpnju je sirova nafta činila manje od četvrtine cijene goriva u eurozoni. Ostatak su bili troškovi prerade i distribucije, marže te porezi, koji objašnjavaju velike razlike u cijenama među državama. Trošarine i PDV tada su činili oko 44 posto cijene dizela i 52 posto cijene benzina.
Stručnjaci iz ESB-a ističu da rafinerijske marže trenutačno čine znatan dio cijene dizela.
"Procjenjujemo da su u trećem tjednu rujna rafinerijske marže činile 0,41 euro po litri dizela, odnosno 19 posto maloprodajne cijene, a kod benzina 0,17 eura po litri, odnosno 8 posto", navode.
Mogućnost daljnjeg rasta cijena
U izvješću o monetarnoj politici od 10. rujna ESB je upozorio na daljnje rizike.
"Novi poremećaji u opskrbi energijom mogli bi izazvati daljnji i dugotrajniji rast cijena od trenutačno predviđenog", stoji u izvješću.
Stručnjaci ESB-a navode da bi za pad cijena bili ključni prekid sukoba na Bliskom istoku te normalizacija opskrbe energentima i rada rafinerija.
"Da bi cijene benzina i dizela pale, ključni bi bili završetak rata na Bliskom istoku, normalizacija prometa kroz Hormuški tjesnac i oporavak rada rafinerija u svijetu kako bi se ponovno povećale zalihe nafte", pojasnili su.
Takav razvoj događaja mogao bi brzo sniziti cijene sirove nafte i maloprodajne cijene goriva. Ipak, upozorava se da bi problemi i prekidi u radu ruskih rafinerija mogli zadržati marže na visokim razinama čak i ako se sukob na Bliskom istoku riješi.
