Te brojke toliko odskaču od svega ranije zabilježenog da ih je Hausfather nazvao zapanjujućima, dok drugi stručnjaci već govore o fenomenu "na razini Godzille".
Nevjerojatno snažan El Niño, koji trenutačno zagrijava planet, srušio je povijesni temperaturni rekord za ovaj prirodni fenomen, i to nekoliko mjeseci prije nego što se uopće očekuje njegov vrhunac, piše Guardian.
Najnovija mjerenja pokazuju da je porast temperature u samom središtu El Niña u Tihom oceanu dosegnuo 3.05°C. Time je nadmašen dosadašnji apsolutni rekord od 3.02°C zabilježen krajem studenoga 2015. godine, što je bila najviša izmjerena razina u 150 godina modernih mjerenja. Ta se temperatura računa u odnosu na prosjek razdoblja od 1991. do 2020. godine.
Većina meteorologa koristi mjerilo s pomičnim 30-godišnjim prosjekom kao polazištem, čime se u obzir uzima i globalno zagrijavanje koje uzrokuje čovjek. Taj pokazatelj, poznat kao ONI (Nino3.4), također je na samom rubu rušenja rekorda jer zaostaje tek za stotinku stupnja za onim iz 2015. godine. Iza oba izračuna stoje podaci američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), prenosi Index.
Očekuje se "zapanjujući" El Niño
Najnovije procjene najavljuju da bi vrhunac u studenome i prosincu mogao dosegnuti čak 4.0°C, pokazao je prosjek 14 različitih prognostičkih modela koje je analizirao klimatski znanstvenik Zeke Hausfather.
Te brojke toliko odskaču od svega ranije zabilježenog da ih je Hausfather nazvao zapanjujućima, dok drugi stručnjaci već govore o fenomenu "na razini Godzille". Inače, svaki porast temperature veći od 0.5°C smatra se pojavom El Niña, dok se vrijednosti iznad 2°C službeno vode kao "vrlo snažan" ili "super" El Niño.
Aktualni El Niño vrlo vjerojatno predstavlja najjači takav događaj u najmanje 1000 godina. On će ubaciti golemu dodatnu količinu topline u atmosferu koja se već ionako ubrzano grije zbog izgaranja fosilnih goriva. Zbog tog dvostrukog udara očekuje se da će 2027. potpuno pomesti sve dosadašnje rekorde i postati najtoplija godina ikad zabilježena u povijesti mjerenja.
Klimatska kriza izazvana zagađenjem iz fosilnih goriva već sada pojačava vremenske ekstreme i odnosi ljudske živote. Novi El Niño te će posljedice podići na još višu razinu, a promjene u ustaljenim vremenskim obrascima već su počele ostavljati trag diljem planeta.
Prošli su nanijeli stotine milijardi štete, ovaj ih ostavlja u prašini
"Iznimno snažni El Niño događaji, poput onih iz 1997./1998. i 2015./2016. godine, donijeli su stotine milijardi dolara štete diljem svijeta. Ovaj sadašnji ostavlja te prošle daleko iza sebe", upozorava Hausfather u analizi za Carbon Brief.
Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu ističe da se ovdje radi o golemom preslagivanju energije unutar klimatskog sustava: "Ovo je opasno zato što se događa na već zagrijanom klimatskom sustavu koji je pod utjecajem čovjeka. Zbog toga ćemo na mnogim mjestima u svijetu vidjeti nezapamćene toplinske ekstreme, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, sigurnost hrane i nestašicu vode. El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok trošimo fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj podlozi, pa se zajednice puno teže nose s posljedicama."
Vrućina i suša u Indoneziji već su pokrenule rekordne šumske požare i opasno zagađenje zraka, dok su u Indiji izostale ključne monsunske kiše. Suša u Srednjoj Americi i na Karibima uništava usjeve i usporava pomorsku trgovinu zbog pada razine vode u Panamskom kanalu. Svjetski program za hranu upozorio je u kolovozu da bi posljedice El Niña mogle gurnuti oko 50 milijuna ljudi u akutnu glad i potaknuti novi rast cijena hrane.
Poplave, suše i prijetnja za svjetsko gospodarstvo
Godine u kojima dominira El Niño u pojedinim dijelovima svijeta donose znatno jače kiše i poplave. Peru i Čile već trpe posljedice, a prekinut je i pristup Machu Picchuu. Rog Afrike iznimno je osjetljiv na pojačane pljuskove, dok se na jugu Sjedinjenih Država tijekom zime očekuju žestoke oborine.
Ljeto na južnoj polutki bit će znatno toplije i sušnije, što donosi veći rizik od požara i suša u Australiji i na jugu Afrike. Očekuju se i snažniji tajfuni na Pacifiku, dok El Niño s druge strane obično koči uragane na Atlantiku, gdje ove godine, posve neobično, još nije zabilježen nijedan.
Znanstvenici strahuju da bi klimatska kriza mogla poremetiti uobičajena pravila po kojima se ovaj fenomen ponaša, zbog čega se države znatno teže pripremaju za nadolazeće udare. Svjetska meteorološka organizacija UN-a pokrenula je najveću operaciju u svojoj 50-godišnjoj povijesti kako bi pomogla nacionalnim meteorološkim službama u izdavanju pravodobnih prognoza.
"Ulazimo u nepoznato područje"
Glavni tajnik UN-a António Guterres poručio je da planet ulazi u nepoznato područje i opasnu zonu vremenskih ekstrema. Profesor Bill McGuire za Guardian je naglasio da bi ovo mogao biti jedan od najvećih vremenskih preokreta u posljednjih tisuću godina koji će donijeti niz katastrofa, podsjetivši da je super El Niño iz 1997. i 1998. donio svjetskom gospodarstvu gubitke od 5.7 bilijuna dolara.
"Sve posljedice El Niña pojačane su globalnim klimatskim promjenama", zaključuje profesor Kevin Trenberth iz američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja. "Nezapamćeni toplinski valovi i požari koje smo gledali u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji samo su mali uvod u ono što tek dolazi."
Iako Bosna i Hercegovina neće biti na izravnom udaru pacifičkih ciklona ili tropskih monsuna, posljedice ovog rekordnog fenomena neizbježno će se preliti i na naše prostore. Zbog globalnog poremećaja zračnih struja i dodatnog zagrijavanja atmosfere, i u našoj regiji raste rizik od sve nestabilnijih zima s manje snijega u nizinama, ali i novih ljetnih suša te dugotrajnih toplinskih valova. Uz to, podbačaji uroda na drugim kontinentima i otežan pomorski transport gotovo sigurno donose nova poskupljenja hrane i sirovina na svjetskom tržištu, što će kroz uvoznu inflaciju izravno osjetiti i domaći potrošači.
