Površinska temperatura Atlantskog oceana mijenja se od hladne do tople i obratno svakih par desetljeća.
Ova Atlantska višedesetljetna oscilacija (AMO) utječe na vremenske uvijete širom svijeta. Toplija faza koja traje od kasnih '90-tih prouzročila je toplije vrijeme u Irskoj i Britaniji, više hurikana na Sjevernom Atlantiku i suše na američkom Srednjem zapadu.
Hladnija faza koja možda slijedi mogla bi dovesti do suše, a samim tim i gladi u nerazvijenim zemljama afričkog Sahela. Hladniji Atlantik znači i manje udara tornada u južnom SAD-u.
Najnovija istraživanja pokazuju i da je rast razine oceana u gradovima poput New Yorka ili Bostona na sjeverno-istočnoj obali Sjedinjenih Država povezan sa hladnom fazom Atlantika.
Ocean je prolazio kroz topli period tijekom 1930-tih i '40-tih, i onda opet u '90-tim i '00-tim. Ali '70-te i '80-te su bile puno hladnije i postoje naznake da Atlantski ocean ponovo ulazi u hladni period.
Prijelaz iz hladnog u topli period može biti dosta brz. Na primjer temperature na Atlantiku smanjivale su se za 0.1˙C po desetljeću od '40-tih do '70-tih. Za usporedbu, globalno površinsko zagrijavanje procijenjuje se na 0.5˙C po stoljeću - duplo sporije.
Znanstvenici su dugo smatrali da cirkulacija voda u oceanu, i to posebno ona koja šalje toplu površinsku vodu na sjever (Golfska struja) a hladnu duboku na jug, određuje faze AMO-a.
Ali problem je što ne postoje dovoljno dugotrajna promatranja cirkulacije oceanskih voda koje bi dokazale ili osporile tu teoriju.
Mjerenja razine mora traju nešto duže i njihovi rezultati potvrđuju vezu između oceanske cirkulacije i AMO-a.
To omogućuje i predviđanja klimatskih promjena te se sada očekuje da će Atlantik uskoro ući u hladni period, što je posebno gadno za afričke farmere i vlasnike zemljišta uz obale Nove Engleske.
