Američka rudarska kompanija “Freeport-McMoRan” i njihovi partneri iz kanadske tvrtke “Reservoir Minerals” kod Bora u Srbiji napipali su bingo.
Na lokalitetu Čukar peki pronašli su jedno od najbogatijih nalazišta zlata i bakra na svijetu. Na dubini od 559 metara otkriven je gotovo nevjerojatan sadržaj od 25,7 posto bakra i 50,3 grama zlata po toni rude. Prema do sada istraženim nalazištima u svijetu, najbogatiji sadržaj pronađen je u rudniku Hollister u SAD-u, gdje se dobiva, gotovo dvostruko manje, 27,20 grama zlata po toni rude. Piše Slobodna Dalmacija.
Ogromna ulaganja
Američka kompanija je do sada u okolici Bora otkrila 65 milijuna tona rude s prosječnim sadržajem bakra od 2,6 posto i zlata od 1,5 grama po toni. Ako se izračuna bruto vrijednost bakra i zlata u novootkrivenim ležištima, po službenim cijenama na Londonskoj burzi metala, proizlazi da se u okolici Bora krije bogatstvo vrijedno gotovo - 18 milijardi dolara. Ovo su tek prvi rezultati jer Amerikanci i Kanađani nastavljaju s geološkim istraživanjima.
Procjene koliko bi koštalo otvaranje rudnika vrlo su nepouzdane. Međutim, imajući u vidu da će se, ako se donese odluka o ulasku u taj projekt, ruda najvjerojatnije eksploatirati podzemnim putem, vrijednost ulaganja mogla bi biti od pet do nevjerojatnih 10 milijardi dolara!
Istraživači tvrde da se investicija od pola milijarde dolara za otvaranje rudnika zlata potpuno “pokrije” za dvije do tri godine, od dana aktiviranja rudokopa. Sve ostalo je rad s profitom.
Ako dođe do otvaranja rudnika zlata, Srbiji će pripasti pet posto na ime “royality takse” (naknada za korištenje mineralnih sirovina) od ukupne proizvodnje zlata. Uz to, dobit će i dodatnih 10 posto profita na ime raznih tražbina. Tu je i nekoliko stotina radnih mjesta i vezani razvoj pratećih privrednih grana.
- Ako su istraživači stvarno otkrili 25,7 odsto bakra i 50,3 grama zlata po toni rude, riječ je o zapanjujućim rezultatima - rekao je Ljubinko Savić, stručlni savjetnik za energetiku Srbije, navodeći da su sada na redu dalja ispitivanja kako bi se precizno utvrdile količine na tom ležištu. Najbitnije je utvrditi granice rasprostranjenosti ležišta, kako bi se znalo koliko se, u dubinu i širinu, proteže pronađena žila. Ako se radi samo o jednom metru, i tada su rezultati odlični, ali nisu presudni.
Euforično raspoloženje u Srbiji smiruju stručnjaci koji upozoravaju da će između ove faze i stvarnog otvaranja novih rudnika, proći dosta vremena. To razdoblje je promjenjivo i zavisi od mnogo stvari. I od fleksibilnosti države da nešto uradi, da pomogne, ali u pitanju su praktično deseci godina”, kaže Miodrag Banješević, projektni koordinator rudnika Bor.
Prvi rudnik
Nakon završetka istraživanja, na red dolazi izrada studije izvodljivosti, koja bi dokazala ekonomsku opravdanost projekta, kao i analiza utjecaja na okolinu. Sljedeći korak je podnošenje zahtjeva i dobivanje svih neophodnih odobrenja za izvođenje rudarskih radova. Krajnji korak je dobivanje korporativnih odobrenja za početak ulaganja.
Timočku krajinu trenutno “prekopava” desetak inozemnih kompanija u potrazi za rudama bakra i zlata. U istraživanjima je najviše odmakla kanadska kompanija “Avala resurces”, koja je na planini Crni vrh otkrila rezerve od oko 70 tona zlata. Za pokretanje toga prvog rudnika zlata u Srbiji neophodno je osigurati još 177 milijuna dolara, prema procjeni nezavisne kompanije AMEC, iz Pertha, u Australiji.
Istraživanja su pokazala da ima više od 70 tona zlata i ako se nađe investitor, godišnje će se dobivati dvije i pol tone zlata u koncentratu, zaposlit će se 250 radnika, a država Srbija od ubiranja rente prihodovati 38 milijuna dolara.
