Libija se raspada iznutra, pakao u Tripoliju, zemlja kaosa i bezvlašća, tvornica smrti... To su neki od izraza kojima se opisuje Libija četiri godine nakon pada režima Moamera Gaddafija.
Libijci su se nadali demokraciji, a dobili su bezakonje i teror, te je sada, tvrde svjedoci, lakše izgubiti glavu na ulicama Tripolija nego u Afganistanu. Predstavnik UN-ove misije za tu zemlju kaže kako čak 2,4 milijuna Libijaca, što je oko 40 posto stanovništva, treba humanitarnu pomoć. Piše Slobodna Dalmacija.
U zemlji s dva parlamenta i dvije vlade česte su otmice, pljačke, ubojstva, sukobi na ulicama, klanja, mučenja. Agencije javljaju kako rivalske oružane skupine nekažnjeno ubijaju civile i uništavaju gradove, zračne luke, pale naftne rafinerije...
Dario Kuntić iz Instituta za europske i globalizacijske studije ističe kako se nakon pada Gaddafija stanje u Libiji može opisati kao totalni kaos.
- Libija ima dvije vlade - jedna je u Tobruku, a druga u Tripoliju. Te vlade jedna drugoj osporavaju legitimnost, pa je nemoguće stabilizirati državu. Država se, naime, još uvijek oporavlja od građanskog rata, a prijeti joj pad u novi rat. Postojanje dviju vlada komplicira kontrolu države na cijelom teritoriju, što omogućava da razne džihadističke milicije haraju državom, kazao je stručnjak za međunarodnu sigurnost, koji dodaje:
- Libija je, dakle, postala duboko politički fragmentirana država s dvije vlade, a tome pridonosi uloga koju igraju regionalne sile u tom kaosu. S jedne strane su Katar i Turska, a s druge Saudijska Arabija. Doha i Ankara podupiru vladu u Tripoliju i islamističku frakciju Libijska zora koja je povezana s Muslimanskom braćom. To je skupina posvećena uspostavi islamističkih vlada na Bliskom istoku.
Rijad, te Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati podupiru vladu u Tobruku kojoj je cilj zavladati Libijom. Ima tu još i raznih frakcija koje se bore za utjecaj, pogotovo džihadisti. Postoje razne plemenske, pobunjeničke i džihadističke milicije, koje nekontrolirano haraju zemljom, što otežava učinkovitu borbu protiv terorizma.
Izaslanik Ujedinjenih naroda za Libiju Bernardino Leon nedavno je izjavio kako je “nakon jednogodišnjeg truda i sudjelovanja 150 uglednih ljudi iz svih dijelova zemlje” formirana vlada nacionalnog jedinstva, koja će okončati višemjesečno dvovlašće.
Iako je formiranje vlade nacionalnog jedistva označeno kao “povijesni uspjeh”, dužnosnici libijskog međunarodno priznatog parlamenta odbacili su taj prijedlog UN-a te, kako navodi Reuters, zadali udarac naporima da se okonča politička kriza u zemlji.
Od Kuntića čujemo kako upravo nedostatak središnje vlasti islamskim milicijama omogućava da prošire područje svog djelovanja i na Mali, Nigeriju i Burkinu Faso.
- Bilo je pokušaja uspostavljanja vlade nacionalnog jedinstva, ali ne vidim da je ijedna strana pokazala dovoljno političke mudrosti za postizanje kompromisa. Činjenica je da tome uvelike pridonose suprotstavljeni interesi regionalnih sila koji se prelamaju na Libiju - zaključio je Dario Kuntić.
