Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković tijekom današnje službene posjete Bosni i Hercegovini, posjetio je Općinu Livnu.
Predsjednika Vlade Republike Hrvatske su dočekali Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Borjana Krišto predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Jozić sa ministrima i načelnik općine Livno Luka Čelan.
Uz hrvatskog premijera Plenkovića posjeti Livnu su bili i državna tajnica u ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.
Nakon sastanka održanog u zgradi općine, visoki uzvanici obišli su završne radove na Srednjoj strukovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu kojoj je Vlada RH prije dvije godine donirala sredstva za rekonstrukciju dotrajalog krovišta škole u vrijednosti od 600 000 kuna.
Rekonstrukcija je , po riječima ravnatelja ove škole Saše Grabovca uspješno izvedena i slijedi nastavak projekta, uređenje potkrovlja, za koji je ponovno školi kroz projekt pomoći hrvatima izvan RH donirano 450 000 kuna.
Obilaskom školskog objekta održana je konferencija za medije u kojoj je načelnik općine Luka Čelan istaknuo prigodu da se zahvali Predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću za svu pomoć koja je pružena općini Livno proteklih godina, za razvoj njihovih bolnica , škola i sa te strane je jako zadovoljan.
Također je od načelnika Čelana iskazana zahvala za otvaranje hrvatskog konzulata na prostoru Livna koja će , kako kaže ,veoma bitno značiti za stanovnike ove županije a isto tako govorilo se i o problemima gdje je istaknuto pitanje naknade za Buško jezero i dva granična prijelaza , Kamensko i Vaganj.
„Sto se tiče naknade HEP-a za iskorištenost vode iz Buškog jezera, općina Livno i Tomislavgrad nisu zadovoljni dosadašnjim načinom i visinom naknede , te se nadamo da će se to kroz postojoći zakon izmjeniti i vršiti pravičnija isplata budući da tu vodu trenutno koriste tri hidrocentrale na teritoriju RH“, kazao je Čelan.
Po njegovim riječima , za prošlu godinu općina Livno je dobila 600 000 KM dok je Tomislavgrad dobio 900 000 KM što je , kako je naveo , sigurno vrlo malo s obzirom na površinu Buškog jezera i količinu vode koja ide u sustav RH.
Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću je ovo već sedmi službeni posjet BiH čime , kako kaže, potvrđiva činjenicu ne samo deklaratorno već da je BiH njihova najvažnija , prijateljska , susjedna država sa kojom razvijaju izvrsne odnose i sa kojim žele unaprijediti i gospodarsku suradnju i politički dijalog uz riješavanja otvorenih pitanja.
„Isto tako kao odgovorna država , dajemo potporu hrvatima kao konstitutivnom ravnopravnom narodu u BiH.Na tom tragu aktivnosti na kojem rade i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Središnji ured za hrvate izvan RH , kontinuirano se objavljuju natječaji za brojne projekte kako bi se na vrlo operativan način poduprili identitet i omogućili razvoj i ostanak hrvata u BiH“, kazao je Plenković.
U obnovi strateških objekata kroz protekle tri godine u Livno je uloženo oko 6 milijuna kuna , te će kako ističe Plenković , nastojati povećati u budućnosti ta sredstva čime se pokazuje konzistentno i konkretnu podršku Hrvatske i BiH a naročito za određene projekte koji su važni za njihove sunarodnike koji ovdje žive.
Plenković je istaknuo problem demokratske revitalizacije koji je istovjetan i u BiH i RH a ona vremena gdje je BiH desetljećima bio rezervar za popunu je, ističe , iza njih.
„Demografska politika u RH je jednako značajna kao i u BiH, hrvata nakon popisa iz 2013. godine ima 15 %, oko 535 000 te prema tome moramo učiniti sve da se omogući i uključivanje na tržište rada , nova radna mjesta i revitalizacija gospodarstva bez toga je teško opsatai u određenim krajevima“, poručio je Plenković.
Po pitanju projekta koja su posebno relevantni ovdje za Hercegbosanku županiju od strane Vlade RH ,Plenković je naveo mogućnosti dizanja kategorizacije prvenstveno graničnih prijelaza Kamensko i Vaganj čime bi se trebalo naći cijelovito riješenje i podrška u razvoju gospodarstva ovoga kraja.
