Vlada, kao najznačajnije političko tijelo u Hercegbosanskoj županiji, rezimira ovih dana posljednje razdoblje svojega rada u 2017. godini, kao i sve ono što je uvelike označilo i na kvalitetnom tragu stvorilo pretpostavke za realizaciju planiranog u godini koja slijedi.
U mjesecu lipnju 2017. godine, bilježe se promjene kako na čelnom mjestu osobe mandatara, tako i na određenim ministarskim pozicijama. Ivan Jozić, diplomirani pravnik, novi predsjednik Vlade Hercegbosanske županije postavio je temelje novog programa rada Vlade, kojoj je preostalo nešto manje od pola mandata.
Okončano je još jedno razdoblje u radu Vlade Hercegbosanske županije, poslovna godina ali i Vaše predstavljanje javnosti kao pojedinca, koji je u izrazito kratkom vremenu postavio temelje određenim promjenama. Vlada je održala 23 sjednice, a proračun usvojen u predviđenom zakonskom roku svojevrsna je kruna redovitog rada.
IJ: Usvojen je Proračun za 2018. godinu u iznosu 81.023.500,00 KM, što je povećanje po svim temeljnim kategorijama za 6,24 % u odnosu na ovogodišnji. Subvencioniranje kamata za investicijsko ulaganje u gospodarstvu, dječji doplatak u okviru mjera demografske politike, te povećanje primanja proračunskih korisnika za 5 % početne su stavke koje ćemo na naše zadovoljstvo imati mogućnost realizirati u predstojećoj godini. Nastojat ćemo učiniti korak naprijed u svim oblastima života, a stabilan Proračun temelj je za promjene koje su pred nama, a kojima se nastoji utjecati na smanjenje iseljavanja stanovništva, te poboljšati kvaliteta života na ovim našim prostorima.
Kada bi se krenulo nekakvim redoslijedom, početak svakog Vašeg osvrta na djelovanje Vlade u prvi plan izdvaja gospodarstvo.
IJ: Sastanci s gospodarstvenicima prvi su korak kojim se nakon 20 godina uistinu izašlo iz sjedišta Vlade. Prvi takav sastanak održan je u Drvaru, a potom su uslijedili susreti u Livnu, Tomislavgradu i Bosanskom Grahovu. Promjene smo planirano započeli suočavanjem s problemima, a potom i inicijativama za njihovo rješavanje. Prvenstveno se tu temeljimo na okupljanje gospodarstvenika i njihovom organiziranju u udruge, sve s ciljem učinkovitijega rada. Ukoliko složnost i predan rad pokažu rezultate u onim svakodnevnim aktivnostima, odgovornost je svih nas primijeniti ta nastojanja i u širim okvirima. Naglasio sam jednom prilikom ranije, moramo aktivirati upravu, mijenjati stavove ljudi, poticati na nove korak, a kroz jasno definirane mjere ohrabrivati ljude na promjene koje su ključ u postizanju nekih novih rezultata, podupirati realizaciju programa koje sam postavio kao zadatak na početku preuzimanja ove dužnosti, te u konačnici unaprijediti gospodarstvo s ozbiljnim investicijama kao preduvjeta opstanka ljudi na području Hercegbosanske županije.
Govoreći o gospodarstvu, u kontekstu ključnih pitanja jest prekategorizacija graničnih prijelaza Kamensko i Vaganj. Nakon višegodišnje stagnacije, u rujnu ste održali sastanak kojem su nazočili svi predstavnici ključnih institucija po pitanju ove tematike.
IJ: Stanovnicima Općine Livno i Tomislavgrad, kao i preostalom dijelu županije oduvijek je prioritetan granični prijelaz Kamensko. Imamo situaciju da je svrstan u treću kategoriju graničnih prijelaza, a prije 2013. godine bio je u prvoj kategoriji. S obzirom da posljednje četiri godine nije bilo pomaka u prekategorizaciji, posljedice je ponajviše trpjelo gospodarstvo. Na tragu svih mjera vezanih za oživljavanje gospodarstva jest I rješavanje statusa GP Kamensko, za koje optimistično vjerujem kako bismo u vremenu koje je pred nama mogli polučiti određene rezultate. U tom smjeru u rujnu smo u zgradi Vlade Hercegbosanske županije održali sastanak o problematici funkcioniranja graničnih prijelaza Kamensko i Vaganj. Sastanku su nazočili: predsjedatelj Predsjedništva BiH, dr. Dragan Čović, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Borjana Krišto, ministar financija u Vijeću ministara BiH, Vjekoslav Bevanda, federalna ministrica financija, Jelka Milićević, direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Miro Džakula, direktor Granične policije BiH, Zoran Galić, te mi kao predstavnici Vlade HBŽ. Vođeni zaključcima toga sastanka,otvoren je granični prijelaz Bili Brig – Vaganj početkom prosinca, kao privremeni granični prijelaz za međunarodni putnički promet, te smo poštivajući pripadajuću zakonsku proceduru odmah uputili Zahtjev za dodjelu statusa stalnog graničnog prijelaza.
Kada s odmakom od gotovo pola godine pogledate unazad, što biste izdvojili kao uspjeh na kojega ste osobito ponosni?
IJ: Kada sam preuzeo dužnost nekako su se u prvi plan izdvojili problemi braniteljske populacije, između ostaloga završetka izgradnje zgrade branitelja. To je ujedno bila i tema moga prvog sastanka, s predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Višegodišnje nezadovoljstvo nezavršetkom izgradnje zgrade rezultiralo je jedinstvenim stavom da se do Dana branitelja zgradu mora završiti. Tako je i bilo. Uručeni su ključevi 15 stanova braniteljima, te je ostalo još 13 neraspoređenih, koji će se riješiti kada donesemo Pravilnik o stambenom zbrinjavanju, a koji je u izradi. Završetkom ovog projekta Vlada će I nadalje voditi brigu o našim braniteljima I njihovim obiteljima.
Uz pojedinačne sastanke u okviru pripadajućih resora, Vlada je održavala redovite tjedne sjednice. Kako ste zadovoljni onim brojčanim pokazateljima i podacima, kao i razinom političke stabilnosti u okviru suradnje s koalicijskim partnerima?
IJ: Vlada je donijela oko 215 odluka, te razmatrala I utvrdila 8 prijedloga zakona, 5 nacrta zakona i uputila ih u skupštinsku proceduru. Vlada je također zbog nedostatka Zakona o Turističkim zajednicama Federacije BiH i Hercegbosanske županije donijela i Uredbu o turističkim zajednicama Hercegbosanske županije. I nadalje sam mišljenja kako surađujemo i djelujemo politički stabilno. Veliki je broj programa i mjera koje su u proteklom razdoblju prošle dnevni red sjednica Vlade, ili se pak o njima razmatralo na tjednim radnim sastancima.
Poljoprivreda je oduvijek bila područje koje je zahtijevalo poseban status u Hercegbosanskoj županiji,u kojoj je većina stanovništva nastanjena upravo u ruralnom području, te u tim okolnostima osigurava svoju egzistenciju.
IJ: Nastavljaju se započeti i ostvaruju novi procesi u poljoprivrednom sektoru s ciljem povećanja opsega poljoprivredne proizvodnje, zadovoljavanja potreba domaćeg tržišta vlastitim proizvodima, opskrba prehrambene industrije sirovinama i stabilizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda. Program „Poticaj poljoprivrednoj proizvodnji“ utvrđen je Proračunom, a uveli smo poticaj za obrte u mljekarstvu u iznosu od 4000 KM po obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, dok su poticaji po litri kozjeg i ovčjeg mlijeka najveći u ovom dijelu Europe. Projekt livanjskog i tomislavgradskog mlijeka trebao bi pomoći da 30-tak obiteljskih gospodarstava ostane u proizvodnji. Koristim priliku izdvojiti još jedan projekt, a to je Zavod za hranu i veterinarstvo Hercegbosanske županije. Osnivanjem Zavoda stvaraju se preduvjeti za šire ciljeve: lakši i sigurniji plasman proizvoda na tržište, povećan broj uzgajivača i proizvođača, povećanje zaposlenosti, jačanje sigurnosti, kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane animalnog podrijetla, povećanje izvoza, u konačnici razvoj poljoprivrede u regiji i šire.
Zdravstveni sustav područje je gdje se nametnulo rješavanja nekoliko pitanja. S obzirom da je riječ o višegodišnjoj problematici, na koji način kao Vlada možete utjecati na tom području?
IJ: Vlada godinama potpomaže bolnice i domove zdravlja s godišnjim iznosom od 700.000 do milijun maraka. Riječ je o kapitalnim potporama, a sada smo usmjereni na izmirenje višegodišnjih dugovanja. Kroz učestale sastanke i konzultacije s predstavnicima zdravstvenih institucija, čiji je osnivač Hercegbosanska županija, upoznali smo se sa složenošću poslovanja ovih ustanova i nastojimo iznaći najbolja rješenja.
Ovaj osvrt temelji se na Proračunu HBŽ, njegovom izvršenju u 2017. godini kao i projekcijama za poslovnu godinu koja će uslijediti. Na tragu toga najavljene su smjernice ekonomske i fiskalne politike Hercegbosanske županije za razdoblje 2018. – 2020. godine.
IJ: Smjernice se sastoje od strateških ciljeva i fiskalne politike Federacije BiH, pretpostavke društvenog i gospodarskog razvoja za razdoblje 2018.-2020. godine. Predstavljaju fiskalni okvir za provedbu ekonomske politike u narednom razdoblju, a ostvarenje ekonomskog rasta i stabilnog ekonomskog oporavka kao njenog cilja bit će u značajnoj mjeri uvjetovane dinamikom odlučne i ustrajne provedbe svih planiranih mjera. Ovim dokumentom Vlada Hercegbosanske županije precizira provođenje mjera i aktivnosti koje će poboljšati poslovno okruženje i smanjiti opterećenja na rad, poboljšanje efikasnosti javne uprave, jačanje kapaciteta tržišta rada, unaprjeđenje fiskalne održivosti i financijske stabilnosti Hercegbosanske županije.
Kraj godine prilika je za kritički osvrt, no otvara prostor za nova nastojanja i poruke. S obzirom na sve negativne pokazatelje koji se bilježe, što biste u nekakvih realnim okvirima poručili svim žiteljima Hercegbosanske županije.
IJ: Ne izuzimajući manjkavosti i probleme koji su prisutni, htjeli mi to ili ne, moramo priznati kako uz sve prethodno rečeno Hercegbosanska županije ima određene smjernice. Šest općina iako naizgled cjelina, nužno je sagledati u pojedinačnom kontekstu, sa svim potrebama I potencijalima. Tek ćemo tako stvoriti kvalitetnu osnovu za analizu onog ključnog segmenta, društveno -gospodarske slike. Prethodno izdvojeni primjeri pokazatelj su kako ćemo I nadalje ustrajati u svim pozitivnim planovima koje kao Vlada nastojimo podržati, realizirati sve potencijalne projekte iskorištavanja prirodnih resursa i gospodarskog oživljavanja, uz neizostavnu suradnju s lokalnim razinama vlasti Općina Livno , Tomislavgrad, Drvar, Glamoč, Kupres i Bosansko Grahovo, s jednim jasnim ciljem dobrobiti svih žitelja Hercegbosanske županije.
Služba za odnose s javnošću Vlade Hercegbosanske županije
