Krumpir je bio i ostao glavna poljoprivredna kultura u Glamoču.
Gotovo svaka naša sredina ima svoj brend. Za Glamoč je to krompir gdje je jučer održana tradicionalna manifestacija „Dani krompira”. Od te poljoprivredne kulture i danas u Glamoču žive mnogi.
Krumpir je u tom mjestu bio i ostao glavna poljoprivredna kultura. Njemu u čast upriličena je i ova manifestacija.
“Jednom riječju, on je za nas, ljude koji žive u Glamoču, jedna kultura koja je mnogo značajna za opstanak i život”, kaže proizvođač krompira Ilija Radoja
“Jednostavno, to je biljka koja je naš ponos, najveći ambasador Glamočkog polja, sigurno. Glamoč se proslavio kroz svoj krompir i mi njemu već 12 put odajemo počast”, navodi načelnik Opštine Glamoč Siniša Radivojša.
Bio on crveni i bijeli, onima koji se dobro razumiju u kvalitetu krumpira jedino je bitno da je on glamočki.
“Glamočki krumpir čini posebnim taj geografski smještaj i uzgoj na većoj nadmorskoj visini i tu automatski dolazi do posebnijeg okusa na temelju povećanja suhe materije”, smatra proizvođač krompira Ivan Jozek.
Ilija Radoja kaže da je trenutna cijena krompira u Glamoču 60 feninga po kilogramu.
“To je jedna dosta solidna cijena, a mislim da ni kupcima nije preskupa”, mišljenja je Radoja.
Iako po kvaliteti glamočkom krompiru nema ravnoga, njegovi proizvođači ipak ne profitiraju kao nekada.
Prvi problem Glamoča je Glama, fabrika za preradu krompira koja od rata nije u funkciji, a drugi problem je, naravno, uvozni krompir.
“Tržište naše države BiH: Bihać, Banjaluka, Sarajevo, to su najveći centri gdje ide”, navodi referent za poljoprivredu opštine Glamoč Slobodan Paštar.
Na ovoj manifestaciji mogle su se kušati i mnoge delicije od krompira.
“Razne pite od krompira, polpeti, šnicle od krompira…”, navodi nastavnica u Osnovnoj školi „Glamoč“ Anđela Galić.
Pa čak i torta od krompira. Inače, unatoč ne baš pogodnim vremenskim prilikama, ovogodišnji urod krompira u Glamoču bio je veoma dobar, a našao se na površini većoj od 300 hektara.
Više u prilogu BHRT-a:
