Aarhus centar u BiH izražava duboku zabrinutost zbog ekspanzije energetskih projekata, prvenstveno vjetroparkova i solarnih elektrana, koji niču na području jugozapadne Bosne i Hercegovine, na obodima kraških polja koja predstavljaju jedinstveni i izuzetno osjetljiv prirodni sustav.
Prema dostupnim podacima, u ovom području je planirana ili već započeta izgradnja čak 18 vjetroparkova sa više od 300 vjetroturbina i 12 solarnih elektrana, uglavnom na državnom zemljištu dodijeljenom kroz koncesije.
Ovakav obim zahvata, realiziran bez provođenja adekvatnih javnih rasprava i bez stvarnog uključivanja lokalnog stanovništva, kao i bez nezavisnih stručnih studija i sveobuhvatnog sagledavanja utjecaja na okoliš, izaziva ozbiljne sumnje u zakonitost i legitimnost procesa dodjele koncesija. Lokalno stanovništvo tvrdi da nije bilo pravovremeno i transparentno informirano niti pozvano da sudjeluje u procesu odlučivanja, što predstavlja grubo kršenje osnovnih principa javnog učešća zagarantiranih Aarhuskom konvencijom.
Osim socijalne i pravne dimenzije, zabrinjava i ekološki aspekt ovih projekata. Jugozapadna Bosna i Hercegovina leži na kraškom vodonosnom sistemu koji čini jedno od najvećih i najvažnijih podzemnih ležišta pitke vode u Europi, hidrološki povezano s Buškim jezerom, rijekom Cetinom i širim dinarskim vodonosnim sistemom. Intenzivna gradnja, miniranja i teški građevinski zahvati u poroznom kršu nose visok rizik trajnog narušavanja kvaliteta i količine podzemnih voda, što bi moglo imati nesagledive posljedice za cijelu regiju.
Istovremeno, nacrt novog Zakona o koncesijama HB županije ne pruža dovoljne garancije da će postupci dodjele i praćenja koncesija biti vođeni na transparentan, pravedan i participativan način. Zakon mora jasno definirati ulogu javnosti, omogućiti sudjelovanje građana u svim fazama koncesionog postupka, te osigurati objavu svih relevantnih informacija, od javnih poziva i ugovora do visine naknada i izvještaja o izvršenju obaveza.
Neophodno je uspostaviti javni registar koncesija, dostupan u otvorenom i u čitljivom formatu, kao i mehanizme nadzora i odgovornosti u slučajevima nepravilnosti, korupcije ili ugrožavanja okoliša. Bez takvih mjera, sistem koncesija ostaje podložan zloupotrebama i odlučivanju bez suglasnosti javnosti.
Bez uspostave ovih standarda, koncesioni postupci ostaju otvoreni za zloupotrebe, korupciju i odluke donesene bez suglasnosti javnosti, što dodatno urušava povjerenje građana u institucije.
„Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini ne može se graditi na netransparentnosti i ignoriranju glasova lokalnih zajednica. Umjesto stihijske dodjele koncesija i projekata koji prijete da unište osjetljive kraške ekosisteme, potrebno je uspostaviti jasan, otvoren i pravedan sistem odlučivanja. Građani imaju pravo da znaju šta se planira na njihovoj zemlji, kakve će posljedice to imati i da sudjeluju u svakoj fazi postupka. Kada se odluke donose iza zatvorenih vrata, gubi se povjerenje, a posljedice snose i ljudi i priroda“, poručila je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH.
Aarhus centar u BiH zato poziva nadležne institucije da obustave sve sumnjive postupke, otvore procese javnosti i stave zaštitu okoliša i interesa građana ispred kratkoročnih ekonomskih dobitaka.“ Aarhus centar u BiH poziva županijske, federalne i državne institucije da hitno preispitaju postojeće koncesije, zaustave projekte koji nemaju adekvatne studije utjecaja na okoliš, te osiguraju da se glas građana konačno čuje i uvaži.
Ovo priopćenje je pisano u okviru projekta „Green Agenda Navigator“, koji implementira Beogradska otvorena škola u suradnji sa šest regionalnih partnera: Udruženjem Aarhus centara u Bosni i Hercegovini, organizacijom Eco-Team iz Crne Gore, Eco-Z sa Kosova*, Centrom za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-Svest iz Sjeverne Makedonije, organizacijom za zaštitu i očuvanje prirodne sredine iz Albanije, te CEE Bankwatch Network kao partnerom sa sjedištem u Evropskoj uniji. Projekat sufinancira Evropska unija.
